Piše:Guy Verhofstadt, theboniatimes.ba
Populistički lideri su odavno napredovali postavljajući se kao alternativa “korumpiranoj eliti” koja se bogati na račun “naroda”. Prema populistima, samo oni mogu vratiti dostojanstvo upravljanju. Ili, kako je Donald Trump rekao tokom predsjedničke kampanje 2016. godine: “Samo ja to mogu popraviti.” Trump je iskoristio sve populističke metode, od etiketiranja svoje oponentice “kriva Hillary Clinton“ do obećanja da će on “isušiti močvaru”. Ali, sada su prošle gotovo dvije godine od kako je Trump došao na vlast, njegova administracija pravi skandale, a močvara je dublja i mračnija nego ikad.
Populisti rijetko ispune obećanja da će očistiti vladu, zbog jednostavnog razloga: njihov stvarni prioritet je da koriste sistem za vlastitu dobit. To je jasno u centralnoj i istočnoj Evropi, gdje regionalni mini-Trumpovi predsjedavaju nad svojim močvarama korupcije.
U Poljskoj, de facto lider vladajuće Partije zakona i pravde Jaroslaw Kaczynski stalno kori korumpirane elite, a u isto vrijeme narušava demokratske institucije i na ključne pozicije stavlja svoje prijatelje. Vlada je, također, preuzela menadžment i distribuciju ključnih fondova na nevladine organizacije, povećavajući vjerovatnoću da će izdavanje grantova biti politički motivirano da se kazne nevladine organizacije koje kritiziraju zvaničnu politiku. Upravo one nevladine organizacije koje su pomogle da se razotkrije korupcija sada bi mogle biti korumpirane.
‘Lažne vijesti’ i ‘neprijatelji naroda’
Korupcija slabi u okolinama gdje novinari i grupe za monitoring mogu raditi bez straha i represije. Zato su desničarski populisti tako fokusirani na potkopavanje, umanjivanje i cenzuriranje slobodne štampe.
Što se njega tiče, Trump osuđuje ozbiljno novinarstvo kao “lažne vijesti” i za vodeće medijske kuće kaže da su “neprijatelji naroda”. Pod vlašću evropskih mini-Trumpova, izravna cenzura i političko hvatanje javnih servisa postalo je imperativ. Od kako je Partija zakona i pravde došla na vlast, poljski medijski ekosistem je degradiran od “slobodnog” do “djelimično slobodnog” u godišnjim rangiranjima Kuće slobode, zbog “Vladine netolerancije spram nezavisnog ili kritičkog izvještavanja, pretjeranog političkog miješanja u pitanja javnih medija i restrikcija na govor vezan za poljsku historiju i identitet”.
Slično tome, u Mađarskoj, pod vlašću premijera Viktora Orbana, nevladine organizacije koje primaju strane finansije su stigmatizirane, primorane da slijede naporne restrikcije o izvještavanju i kategorizirane su kao “strani agenti”. Ovo su mjere koje biste očekivali u Rusiji pod predsjednikom Vladimirom Putinom. Štaviše, kao u Poljskoj, neutraliziranjem mađarskog civilnog društva kreirano je plodno tlo za korupciju. Rezultat Mađarske na indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala pao je sa 55 godine 2012. na 45 godine 2017, došavši ispod država kao što su Saudijska Arabija i Malezija.
Nekada je bio šampion demokratije, a sada je Orban ogrezao u korupcijskim skandalima, koji potječu od njegovog navodnog prihvatanja različitih doprinosa od bliskog kruga sumnjivo uspješnih poduzetnika. Članovi Orbanove Vlade sada rutinski putuju privatnim avionima da prisustvuju nogometnim utakmicama i idu na ekskluzivne lovačke pohode po Evropi, a poznato je i da prate državne oligarhe na luksuznim krstarenjima. Ugovori za javnu nabavku u prosjeku su 25 posto iznad tržišne cijene.
Po prvi put od osnivanja, Evropski parlament nedavno je glasao da se poduzmu sankcije protiv države članice Evropske unije pod Članom 7 Lisabonskog sporazuma, nakon izvještaja o obimu neliberalizma i korupcije u Mađarskoj. Populisti uporno pričaju o tome da je država pod opsadom korumpiranih elita, oni su ti koji potkopavaju reputacije svojih država. Njihova glad za moći i ličnim bogaćenjem, često rođena iz duboko usađene autoritarnosti, konzistentno remeti njihovu navodnu želju da dostave istinske reforme za opće dobro. A što se praktičnog dijela tiče, populisti imaju grozan rezultat po pitanju nejednakosti, korupcije i kriminaliteta.
Pljačka fondova Evropske unije
Ne iznenađuje da su mnogi od članova Parlamenta koji i dalje odbijaju podržati formalnu akciju Orbanove Vlade upravo oni koji su uključeni u vlastite skandale. Primjera radi, Evropa nacija i sloboda, parlamentarna grupa krajnje desnice, koja se sastoji od francuskog Nacionalnog skupa (ranije Nacionalni front), italijanske Lige, Slobodarske partije Austrije i holandske Slobodarske partije, navodno su primili 427.000 eura (493.000 dolara) u kompenzaciji za “nerazumne” i “nepropisne” troškove 2016. godine.
Ako ćemo zaustaviti plimu korupcije u Evropi, nužno je da institucije Evropske unije odgovore na kršenje osnovnih vrijednosti ovog bloka, počevši s pokušajima da se uguše nevladine organizacije i slobodna štampa. Idealno bi bilo da Europol, Agencija Evropske unije za saradnju u provođenju zakona, bude unaprijeđena da ima ovlasti slične onima od Federalnog istražnog biroa u SAD-u. To znači da bi imala ovlasti da pokrene istrage bilo gdje u Uniji i da zahtijeva da agencije za provedbu zakona na nacionalnom nivou sarađuju s njenim naporima.
Umjesto štićenja populističkih vlada koje omogućavaju korupciju i, u nekim slučajevima, pljačkaju fondove Evropske unije, EU bi trebala koristiti mehanizme dostupne po njenim sporazumima da osigura da sve vlade država članica budu pozvane na odgovornost. Odbrana evropskih vrijednosti ne zahtijeva ništa manje od tog.
(TBT, Project Syndicate)
