BUSINESS
Nezapamćenu ekonomsku krizu samo je pogoršao takozvani
“džud”, surov klimatski fenomen izrazito jakog vjetra i suše, koji je
prošle godine odnio više od milion grla stoke

FOTO: (public)
Mongolija je ostala bez novca, a računi koje mora da plati
su veliki – oko 580 miliona dolara, preciznije rečeno. Kako bi se izvukli iz
teške situacija, građani skupljaju novac i vladi doniraju nakit, konje kako bi
joj pomogli da izdrži dok ne stigne međunarodni paket pomoć.
U martu, Mongolija treba da isplati 580 miliona dolara u
obveznicama, a vlada pregovara sa Kinom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)
kako bi pronašla rješenje za nezapamćenu ekonomsku krizu. Nažalost,
odgovarajući dogovor možda neće biti postignut na vrijeme.
Premijer Jargaltulga Erdenebat rekao je kako nije tražio od
građana da doniraju svoj novac i dragocijenosti (među kojima su možda
najvredniji konji), ali i da njegova vlada svakako neće odbiti pomoć.
“Vlada ne može da zabrani bilo kakvu kampanju koju vode
građani. Kabinet je odlučio da će dobrovoljne donacije usmjeriti u zdravstvo,
obrazovanje, poboljšanje kvaliteta vazduha i javnu infrastrukturu”, rekao
je Erdenebat.
Donacije su svakako neophodne, pošto se visok mongolski rast
privrede drastičnom brzinom pretvorio u strmoglavi pad. Jedan od glavnih
razloga iza toga jeste prevelika zavisnost od rudarskog sektora, koji je
donosio veliki profit tokom perioda visokih cijena sirovina. Međutim, od kako
su cijene pale, a glavna dva uvoznika – Rusija i Kina – smanjila potražnju,
zvanični Ulan Bator ostao je bez žile kucavice ekonomije.
Prošle godine, Mongolija je zabilježila i osjetan pad u
stranim investicijama, kao i efekat recesije u Rusiji i Kini. Ulje na vatru,
dodao je takozvani “džud”, surov klimatski fenomen u kojem se spajaju
izrazito jak vjetar i suša, koja po pravilu ima katastrofalan uticaj na stepe
srednje Azije. Mongolija se još uvijek nije oporavila od prošlogodišnjeg džuda,
koji je odnio više od milion grla stoke.
U najboljem slučaju, prema prognozama Azijse razvojne banke
(ADB)m, rast mongolske privrede će u 2017. godini iznositi 1.4 odsto.
Kako bi se izborila sa finansijskim problemima, Mongolija je
srezala budžet za javne i socijalne usluge, uprkos činjenici da je
nezaposlenost također u velikom porastu.
Iako premijer Erdenebat tvrdi kako je pronašao rješenje za
martovsku isplatu, finansijski analitičari i eksperti su skeptični.

FOTO: (Agencije)
“Ukoliko ne dobiju paket pomoći od MMF-a, odakle će
naći sredstva za isplatu, bez koje ne mogu da dobiju nove obveznice koje će
refinansirati? U pitanju je situacija ‘ko je stariji, kokoška ili jaje'”,
rekao je trgovac sa hongkonške berze Reutersu.
(TBT, FP,
Newsweek.rs)






