Jeste li primjetili da se Mustafa Cerić prestao oglašavati u medijima? Doimalo se da je do u nazad par mjeseci bio ‘svakom loncu’ poklopac. Neki su čak u tim njegovim vrlo fenkventnim oglašavanjima prepoznavali njegovu želju da se ponovo kandidira za bočnjačkog člana državnog Predsjedništva, pa pošto su se kandidirali Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić, on je odustao svjestan da ne bi imao nikakve šanse protiv njih dvojice.
Šum čujem, kandidata ne vidim
Tada je, izemđu ostalog, pisao kakav bi trebao biti profil bošnjačkog člana državnog Predsjedništva. Po mnogima je profilirao sebe.
Zato je zanimljivo da sad, kad je po svakom osnovu referentan i pozvan da tako nešto napiše o kandidatima za reisul-ulemu, pa makar tog kandidata opisao na svoju sliku priliku, on šuti.
Ne šuti samo on, šute svi alimi i bošnjački intelektualci. Znači li to da je manje važno pitanje za Bošnjake ko će biti reisul-ulema od pitanja ko će pobjediti na izborima za bošnjačkog člana državnog Predsjedništva?! Ili je možda to već odlučeno na nekim internim instancama, za nekom sofrom gdje su se sastali bošnjački moćnici i glavešine i u tajnosti donijeli odluku, pa im preostaje samo da protokolarno, bez medijske pompe, kako to vole reči pravdavajući ovakve politike, kroz Sabor Islamske zajednice, izbornim inženjeringom legaliziraju ovakvu odluku.
Bez obzira koliko se bošnjačke ‘halke’, ili klanovi, trudili da ovakve važne odluke donose daleko od očiju javnosti, valja njima „preko rijeke“ i morat će javnost koliko toliko biti uključena u proces izbora reisa.
Međutim, kako kuloari tvrde izgleda da je dramatično stanje i da je vrlo neizvjesna situacija oko obznanjivanja samih kandidatura potencijalnih kandidata.
Ko je reisov kandidat?
Za sada mediji špekuliraju sa dvojicom kandidata, Nedžadom Grabusom i Vahidom Fazlovićem. Oni kao muftije stoluju u Sarajevu i Tuzli i po tom osnovu sigurno ispunjavaju fromalne uvjete za kandidaturu. Ali je vrlo znakovito da obojica šute i ne ističu javno svoje kandidature, dok već uveliko agitiraju i vode kampanje na terenu. Zapravo, sam je reis Husein Kavazović veoma agilan u svojim posjetama mfutijstvima gdje vrlo suptilo agitira za „svog kandidata“ ne izgovarajući ime muftije Fazlovića. Grabus je također posjetio neke gradove i imao susrete sa galvnim imamima i muftijama. Iako se Fazlović smatra favoritom, samom činjenicom da ima podršku Kavazovića, još je rano govoriti o šansama za njegovu pobjedu. Čak bi se reklo da su šanse izjednačene. Navodno Grabus ima podršku iz Sarajeva, Zenice, Goražda i Mostara, dok Falovića ima podršku iz Tuzle, Travnika, Sandžaka i dijaspore. Izgleda da su krajiški imami podjeljeni.
Međutim, izgleda da je zastoj u kampanji nastao zbog nečkanja Fazlovića da prihvati kandidaturu. Očekuje se da će do konca ovog mjeseca Tuzlansko muftijstvo istaknuti njegovu kandidaturu, ali niko nije siguran hoće li je on i prihvatiti. Ukoliko bi Fazlović odbio kandidaturu, u tom slučaju bi Grabus bio jedini kandidat. Kuloari su spominjali ima Mensura Malkića, glavnog imama Begove džamije, ali mu nisu davali ozbiljne šanse u odnosu na spomenute kandidate.
Tako da bi drama, koju bi sigurno napravio Falović svojim odbijanjem da se kandidira, primorala reisa Kavazovića da poduzme nešto radikalno. U tom slučaju bi morao privoljeti Sabor IZ-e na izmjenu Ustava kako bi sabi omogučio pravo na treći mandat.
Nadat je se da do toga neće doći. Ali, u svakom slučaju izbori za reisul-ulemu ulaze u dramatičniju fazu od onih za bošnjačkog člana državnog Prdsjedništva. Zašto? Zato što o izboru reisa najmanje odlučuje javnost, džemati, i sabornici Sabora Islamske zajednice. Odluka o poglavaru Bosanskih Muslimana donosi se u tajnim centrima moći, kao i u dvjema amabsadama u Sarajevu – turskoj i američkoj.
Tako da obznanjivanje kandidature najvjerovatni kasni, ne zbog volje samog Falovića, već zbog neusklađenosti interesa i politika ova tri centra moći koji su izabrali i samog Kavazovića. Kao što su, na koncu, birali i Mustafuc Cerića.
(TBT, Tim za analitiku)
