GLOBAL
Od početka vijeka, broj muslimana na Kubi raste, a poslije
otvaranje prve džamije u Havani sve ukazuje da će se trend nastaviti
FOTO: (Profimedia)
Kada je 1998. godine
papa Jovan Pavle II sletio na Kubu, bio je to prvi put da poglavar
rimokatoličke crkve posjeti ovu komunističku zemlju. Posjeta je došla kao
rezultat dogovora Vatikana i Fidela Kastra koji je zabranio religiju odmah
nakon revolucije 1959. godine.
Većinski katoličko stanovništvo dočekalo je papu s velikim
uzbuđenjem. Nekoliko hiljada ljudi, među kojima je bio i Kastro, okupilo se na
ulicama Havane kako bi pozdravili pontifa.
Dok se sve to dešavalo, neki Kubanci su izvukli svoje
zaključke i opravdano pomislili: “Možda će država uskoro prihvatiti i
islam”.
FOTO: (Profimedia)
Od tada, broj muslimana na Kubi postepeno raste i danas ih
je zvanično oko 9.000. Iako ova brojka čini veoma mali dio ukupne kubanske
populacije od 11.3 miliona ljudi, porast zabilježen od 2000. godine daleko
nadilazi brojke iz devedesetih kada su se muslimani brojali desetinama.
“Komunistička partija donijela je odluku da se otvori
prema vjerskoj raznovrsnosti. Prirodno je da će se islam proširiti.”,
smatra Majkl Leop Ovens, profesor političkih nauka na Univerzitetu Emori u
Atlanti.
FOTO: (Profimedia)
Ipak, kako islam nema naročito dugu i bogatu historiju na
ovom karipskom ostrvu, većina današnjih kubanskih muslimana su preobraćeni pod
uticajem studenata i diplomata iz muslimanskih zemalja koji su posjećivali
Kubu.
Kubanac Osman Rejes prešao je u islam u junu 2015. godine
jer mu je, kako kaže, religija pomogla da se osjeća slobodnije. Rejes živi u
kubanskom gradu Kamagvej gdje su lokalni muslimani početkom 21. stoljeća
uspostavili improvizovanu džamiju u domu jednog od vjernika.
FOTO: (Profimedia)
Iako pripadaju najbrže rastućoj vjerskoj gruši na svIJetu,
kubanski muslimani su gotovo nevidljivi, čak i za same Kubance.
“Niko u Havani, čak ni moji prijatelji Kubanci, ne
znaju da u zemlji ima muslimana”, priča Hoan Alvado, fotoreporter koji
prati razvoj kubanske muslimanske zajednice.
FOTO: (Profimedia)
Početkom devedesetih, šačica muslimana koji su živjeli na
Kubi suočavala se sa mogućim gonjenjem od strane režima, zbog čega se većina
molila strogo u privatnosti, bez mnogo kontakta sa propovjednicima i
sveštenicima koji bi prenosili vjersko učenje.
Sada kada muslimanska zajednica ima vođstvo, propovjednike i
novu džamiju koja je prošle godine otvorena u Havani, na Kubi se konačno mogu vidjeti
tradicionalne muslimanske odore i osjetiti miris jagnjetine tokom noći svetog mjeseca
ramazana.
Za Kubance, koji su odrasli na svinjetini i rumu, prelazak
na islam može biti veoma težak, ali se prema riječima vjernika, svi polako i
postepeno adaptiraju. Manjak eksperata ili imama doveo je do toga da se nekim
starim tradicijama dodaju i nove, pa tako nije neuobičajeno vidjeti
novogodišnju jelku, koja je suštinski hrišćanski objekat, kako stoji pored
zastave Saudijske Arabije.
Još uvek nije jasno da li će smrt Fidela Kastra uticati na
oživljavanje religije, a sve će zavisiti od takozvanih tvrdo-linijaša unutar
režima, koji ako osjete da je njihov položaj ugrožen vrlo lako mogu odlučiti da
pokrenu novi obračun sa vjerom.
(TBT, nedeljnik.rs)
