GEOPOLITIKA
Iako njemačke vlasti još uvijek tragaju za osobom koja je
jučer u Berlinu na božićnom sajmu kamionom ubio 12 i ranio 50 ljudi, način na
koji je napad izveden sugerira da se radi o još jednom terorističkom napadu
potaknutom ili barem inspiriranom ideologijom ekstremnog islamizma, kakav
zagovara Islamska država, koja je i preuzela odgovornost za napad
FOTO: (public)
Njemačka kancelarka Angela Merkel je na press konferenciji o
napadu rekla kako bi bilo “posebno teško za sve nas” u slučaju da je napad
zaista izvela osoba koja je u Njemačkoj zatražila izbjeglički azil. U tome je
Angela Merkel potpuno u pravo, a takvo saznanje bi najviše štetilo njoj samoj,
piše geopolitički portal Stratfor u svojoj analizi. Naime, upravo je Merkel
uložila značajan politički kapital u obranu svoje odluke da Njemačka širom
otvori vrata izbjeglicama i migrantima. Neovisno o tome ko stoji iza napada,
piše Stratfor, glavne teme na svim izborima koji će se 2017. odvijati širom Evrope
bit će sigurnost, integracija izbjeglica i terorizam, te će na taj način
oblikovati budućnost kontinenta.
Napad u Berlinu već je naštetio Angeli Merkel, a to je tek
početak
Nema nikakve sumnje da će u kampanji za parlamentarne izbore
u Njemačkoj, koji će se održati u rujni ili listopadu sljedeće godine, mnogi
kritizirati Angelu Merkel zbog njezine politike prema izbjeglicama. Nadalje,
njezini kritičari pokušat će uspostaviti veze između dolaska velikog broja
izbjeglica i niza terorističkih napada u Njemačkoj, koji su kulminirali
jučerašnjim masakrom u Berlinu. U srpnju je, podsjetimo, tražitelj azila iz
Pakistana napao putnike u njemačkom vlaku sjekirom. Ekstremno desna stranka AfD
(Alternativa za Njemačku) već je iskoristila napad u Berlinu za oštru kritiku
Angele Merkel, pa je tako njezina čelnica Frauke Petry ustvrdila da je
Merkeličina politika prema azilantima nanijela veliku štetu njemačkoj
nacionalnoj sigurnosti.
Popularnost AfD-a raste otkad je Merkel u kolovozu 2015.
dozvolila izbjeglicama iz Sirije da zatraže azil u Njemačkoj. Prije te najave,
popularnost AfD-a kretala se oko četiri posto, a otad je narasla na 12-13
posto. Ta stranka je vrlo dobro prošla na lokalnim izborima, naročito na istoku
Njemačke. Obzirom da je do parlamentarnih izbora u Njemačkoj ostalo još 10-ak
mjeseci, nema garancije da će AfD uspjeti politički iskoristiti napad u
Berlinu. No, bude li u međuvremenu još sličnih napada, što je mogućnost koja se
ne može isključiti, AfD će imati još prilika za širenje svog biračkog tijela.
Neovisno o tome kako će AfD proći na izborima 2017. godine, njezina rastuća
popularnost utjecat će na ostatak njemačkog političkog spektra, jer će ostale
stranke tražiti načine da se natječu s AfD-om.
Prijetnja iznutra
Ekstremna desnica nije jedina prijetnja Angeli Merkel, piše
Stratfor. Naime, neki od njezinih vlastitih saveznika u Kršćanskoj demokratskoj
uniji (CDU) i bavarskoj Kršćanskoj socijalnoj uniji (CSU) pozivaju na oštrija
pravila za migrante. Iako se i vlada Angele Merkel čvršće postavila prema
migrantima i to ubrzavanjem procesa deportacije onih kojima je azil odbijen, te
ograničavanjem pristupa socijalnoj pomoći, CSU je zatražio uvođenje godišnjih
kvota za tražitelje azila. Zasad je Angela Merkel odbijala taj zahtjev. CSU
također traži strože kontrole na granicama, te stvaranje posebnih zona u kojima
bi se migranti držali prije nego što dobiju dozvolu za ulazak u zemlju. Dan
nakon napada u Berlinu čelnik CSU-a Hoorst Seehofer rekao je da bi Njemačka
trebala ponovno razmotriti svoje sigurnosne i migrantske politike. U kontekstu
političke konkurencije u vidu AfD-a, ali i nezadovoljnika iz vlastite stranke,
Merkel je pod sve jačim pritiskom da zaoštri svoju politiku prema izbjeglicama.
Njemačke stranke centra i ljevice, koje su načelno
prijateljski raspoložene prema migrantima, imat će problema u prilagođavanju na
političko okruženje koje se ubrzano mijenja. Te stranke teško će uvjeriti
birače da Njemačka može ostati potpuno otvorena izbjeglicama, a u isto vrijeme
i sigurna, piše Stratfor.
Zatvaranje kontinenta
Efekti napada na Berlin neće se osjetiti samo u Njemačkoj.
Vlada Angele Merkel već neko vrijeme u Evropskoj uniji traži više izdvajanja za
obranu i bolju suradnju na polju sigurnosti. Nakon terorističkih napada
Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj, a u svjetlu rastuće nesigurnosti o budućnosti
NATO-a, obrana i sigurnost su među rijetkim temama na kojima može doći do
širokog konsenzusa, piše Stratfor. Njemački interes za sigurnosnu suradnju na
cijelom kontinentu vjerojatno će samo rasti, baš kao i zahtjevi za čvršćim kontrolama
na vanjskim granicama Evropske unije. Evropa bi, piše Stratfor, mogla zatvoriti
svoja vrata na glavnim migrantskim rutama na kontinentu. U proteklih godini i
pol dana, niz zemalja uveo je strože mjere na graničnim prijelazima, a neke su
podigle i ograde kako bi spriječile nekontroliran prolazak ljudi. Iako Evropska
komisija pokušava uvjeriti zemlje članice da uklone takve mjere, to sigurno
neće biti lak posao.
Dio problema je ograničen utjecaj koji Evropska unija ima na
zemlje iz kojih migranti dolaze, baš kao i na zemlje kroz koje prolaze. Na tzv.
Središnjoj mediteranskoj ruti, koja spaja sjever Afrike i jug Italije,
Bruxelles ne može napraviti gotovo ništa kako bi spriječio ekonomske migrante
iz subsaharske Afrike koji putuju na sjever kroz Libiju. Zbog toga će se
Italija i u 2017. morati nositi s velikim priljevom migranata. Iako iz Rima
pozivaju ostatak Evropske unije na solidarnost, zemlje sa sjevera i istoka Evrope
sistematski ignoriraju zahtjeve Evropske komisije za distribuciju migranata
širom kontinenta.
Situacija na istočnoj mediteranskoj ruti, koja spaja Tursku
i Grčku, zasad je stabilna, ali mogla bi se pogoršati, piše Stratfor. Ankara
još uvijek poštuje dogovor s Evropskom unijom o zaustavljanju odnosno
usporavanju migrantskog vala. No, nadolazeći izbori u ključnim državama Evropske
unije, uključujući Francusku i Nizozemsku, mogli bi otežati Evropskoj uniji da
održi svoj dio pogodbe s Turskom – putovanje za turske državljane bez viza u evropske
zemlje. Uz to, tenzije rastu i između Grčke i njezinih kreditora, koji optužuju
službenu Atenu da ne poštuje uvjete pod kojima je Grcima posuđen novac.
Politička kriza u Grčkoj smanjila bi mogućnosti, ali i volju te zemlje da
koordinira svoje migrantske politike s Ankarom i Bruxellesom.
Izbori u nizu ključnih zemalja Evropske unije, desnica u
porastu
Nedavni niz terorističkih napada po Evropi oblikovat će
predizborne kampanje širom kontinenta. Sigurnost će nesumnjivo biti tema broj
jedan na nadolazećim izborima u Francuskoj, koji bi se trebali održati u
travnju ili svibnju. Najpopularnije francuske stranke, konzervativna
Republikanska stranka i nacionalistički Nacionalni front, tražit će podršku
onog dijela biračkog tijela koji strahuje od veze između terorizma i
migrantskog vala. Neovisno o tome koja će stranka pobijediti, sljedeća vlada u
Parizu će vjerojatno kritizirati sporazum iz Schengena koji je eliminirao
granične kontrole, te će uvesti čvršće politike prema migrantima. U ožujku bi i
Nizozemci trebali izaći na opće izbore, a u toj zemlji je, po anketama,
trenutno u vodstvu anti-imigrantska Slobodarska stranka.
Čak i ako evropske nacionalističke i anti-imigrantske
stranke ne uspiju ući u vlade svojih zemalja, njihova rastuća popularnost
natjerat će njihove umjerenije rivale da prilagode svoje politike i tako
minimiziraju gubitak glasova, zaključuje Stratfor.
(TBT)