Piše: Ravale Mohydin, thebosniatimes.ba
Dok je zapanjujući razmjer razaranja i disproporcionalnosti izraelske vojske u Gazi šokantan i široko je osuđen na međunarodnoj razini, o jednom aspektu se malo raspravlja, a to je politika imenovanja izraelskih visokotehnoloških oružanih sistema i nomenklatura njegovih vojnih operacija.
Čak iu slučaju izraelskih distopijskih AI sistema, koji je razlog za imena poput ‘lavande’ i ‘jevanđelja’? Da li su simbolički značajni?
Istina, ‘lavanda’ ima biblijske korijene kao jedna od svetih biljaka korištenih za stvaranje Svete Esencije i Narda. Spominje se u Pjesmi o Solomonu.
Osim toga, biljka lavanda je porijeklom iz zemlje, ali mnoge regije u kojima se uzgaja lavanda smanjile su svoju površinu vjerovatno zbog izgradnje izraelskih naselja. Stoga nije teško zamisliti da su imena možda odabrana da prenesu specifične naracije o namjerama oružja.
Štaviše, „lavanda“ potiče od latinske reči „lavare“, što znači „prati“. Mogu li ova imena stoga upućivati na simboličko čišćenje Palestinaca iz Gaze, slično ritualnom izvršavanju vjerskih dužnosti?
Vjerska simbolika nije nova za izraelsku državu: najočitiji primjer je Davidova zvijezda prikazana na izraelskoj zastavi, dok pečat Izraela sadrži menoru Kneseta.
Cionizam, pokret za uspostavljanje i zaštitu države Izrael, također uvelike sadrži simboliku.
Politika imenovanja je također mogla biti vođena uzimajući u obzir potencijalni psihološki uticaj i na operatere i na mete AI oružja.
‘Evanđelje’ je moglo uliti osjećaj pravednosti ili povjerenja u operatere, od kojih su mnogi znali da će ubiti civile dok pokušavaju da gađaju operativce Hamasa, ponekad i preko stotinu njih u jednom napadu.
Možda je ovo i za dobrobit jevrejskog naroda širom svijeta, a ključni demografski cilje cionizma je regrutacija naseljenike za kolonije.
Skoro polovina svih izraelskih vojnih operacija tokom 75-godišnje historije ima biblijske korijene, kaže Dalia Gavriely-Nuri, istraživač sa Univerziteta Bar-Ilan u Izraelu, koja je istraživala sklonost izraelske vojske da vojnim ofanzivama daje biblijski simbolizam.
Što se tiče vojnih sistema, Izrael je kroz historiju davao imena svog najsmrtonosnijeg oružja biblijskim korjenima. Na primjer, stanica za oružje na daljinsko upravljanje Samson, također poznata kao Katlanit (‘smrtonosna’ na hebrejskom), inspirirana je pričom o Samsonu, prvoj samoubilačkoj kamikazi u historiji. Samson je uništio hram sa stotinama Filistejaca unutra, ubivši pri tom i sebe.
Slično, balističke rakete Jerihon, razvijene od 1960-ih, dobile su ime po gradu koji su Izraelci osvojili od Filistejaca oko 1400. godine p.n.e.
Drugo oružje, Davidova praćka, nazvano po Davidovoj pobjedi nad Golijatom, prikazuje Izrael kao autsajdera koji se suočava sa jačim neprijateljem. Ova poruka sugerira da upotreba smrtonosne sile protiv Palestinaca nije samo opravdana nego je i odobrena od Boga, vjerovatno da bi se privukla vjerskim konzervativcima, posebno u Sjedinjenim Državama.
Nadalje, ‘Gdje je tata?’ možda je skovan da izazove paranoju kod meta koje se prate. Većinu vremena sistem cilja na navodne mlađe operativce Hamasa noću dok su kod kuće sa svojim porodicama: u prvom mjesecu rata više od polovine poginulih – 6120 ljudi – pripadalo je 1340 porodica, od kojih je većina potpuno poubijana dok su bili u svojim domovima.
Čini se da izraelska strategija imenovanja također ima za cilj prikriti pravu prirodu i utjecaj AI oružja, koristeći benigne i religiozne izraze kako bi prikrili njihove zlokobne posljedice, potencijalno kako bi se umanjio nadzor javnosti ili protivljenje njihovom korištenju.
Takav pristup je u skladu s upotrebom naizgled bezazlenih alata kao što je Metin WhatsApp za praćenje osumnjičenih militanata u Gazi, obrađujući do 37.000 nesvjesnih Palestinaca.
Čini se da je korištenje skrivenosti često korištena taktika od strane izraelske vojske, samozvanih Izraelskih odbrambenih snaga (IDF). Prema organizaciji za ljudska prava sa sjedištem u Ženevi, navodno koristi zvuk kao oružje za teroriziranje stanovnika Gaze, emitujući mučne vriske i očajničke povike emitirane iz izraelskih kvadrokopterskih dronova koji lebde nevidljivi u noći. Stanovnike koje time izazovu navodno upucavaju i ubijaju dronovi.
„Upotrebom imena koja potiču iz prirode i Biblije“, napisala je Dalia Gavriely-Nuri u svom radu iz 2010. Duga, snijeg i topolina pjesma: „Anihilativno imenovanje“ izraelskih vojnih praksi, „izraelska vojska koristi tri strategije— naturalizacija, eufemizacija i legitimacija – koji posreduju izraelsko javno mnjenje prema kontroverznim vojnim operacijama, kao i razvoju oružja”.
(TBT,THE NEW ARAB)