GEOPOLITIKA
Pažljivo građeni odnosi Rusije i Kine imaju sve veći uticaj
na svijet. Evo kako su najmnogoljudnija i najveća zemlja svijeta pronašle
zajednički jezik
FOTO: Obama, Putin i Xi Jinping (Reuters)
Uspon vojno-politički nametljive Rusije i ekonomska
ekspanzija Kine ,predstavljat će dva glavna međunarodna izazova za SAD u
budućnosti. Internacionalne strategije Moskve i Pekinga, iako ne nužno u tijesnoj
vezi jedna s drugom, sve češće se poklapaju i dovode do direktne i indirektne
uzajamne podrške dviju zemalja.
Do sada, Rusija i Kina su formulisane svoje ekonomske i
diplomatske odnose na nizu strateških partnerstava, zasnovanih na određenim
suštinskim principima obje države.
Premda je 2012. godine bivši predsjednik Hu Jintao potpisao
sa Vladimirom Putinom sporazum o strateškom partnerstvu, pravi razvoj rusko-kineskih
odnosa došao je sa aktuelnim predsjednikom Xi Jinpingom i novim sporazumom o
saradnji, potpisanom 2014. godine. Odnosi između Jinpinga i Putina, smatraju
analitičari, bili su ključni katalizator za intenziviranje i zbližavanje dvije
zemlje.
FOTO: (AP)
Ukrajinska kriza i ekonomski bum
Neposredno poslije aneksije Krima, u periodu kada je Zapad
uveo sankcije Rusiji, Moskva i Peking pokrenuli su čitav niz velikih poslovnih
poduhvata, predviđenih sporazumom o strateškoj saradnji iz 2014. godine.
Gasprom i Kineska nacionalna petrol korporacija (CNPC)
potpisali su ugovor o snabdijevanju gasom kao i plan za izgradnju gasovoda
“Snaga Sibira”. Istovremeno, najveća ruska naftna kompanija Rosnjeft
dogovorila je izvoz 500 milijardi dolara vrijedne nafte u Kini, i tako pretekla
Saudijsku Arabiju kao glavni kineski snabdijevač “crnim zlatom”.
Iste godine, Rusija je postala zemlja sa u koju Kina najviše
investira, a zahvaljujući planu diversifikacije ruske ekonomije, izvoz
mehaničkih i tehnoloških proizvoda porastao je za 5 odsto.
Najvažnije od svega, za ekonomske odnose dve zemlje zadužen
je čitav niz komisija koje na bilatelarnom nivou unapređuju ekonomsku razmjenu.
Prema riječima ruskog predsjednika Vladimira Putina, iako je napredak često
spor, obje strane imaju na umu zajednički cilj, zbog čega saradnjom na kraju uvijek
pronađu rješenje za veliki broj složenih problema.
FOTO: (Fonet/AP)
Integrisanje političkih interesa
Osim na ekonomskom planu, Putin i Jinping uzajamno se
podržavaju po pitanju brojnih “suštinskih nacionalnih interesa”.
Koordinisanjem spoljne politike, dva predsjednika uspjela su da pronađu
zajednička stanovišta i založe se za reformu međunarodnog finansijskog i
ekonomskog sistema u skladu se novim faktorima u globalnoj realekonomiji.
Glavni momenat kinesko-ruske političke saradnje bio je
najava spajanja Euroazijske ekonomske unije (EEU) sa kineskom inicijativom
“Jedan pojas, jedan put (OBOR)”, odnosno projektom kolokvijalno
nazvanim “Moderni Put svile”.
Integracija EEU i OBOR nanijela je ozbiljan udarac
interesima EU, koje su pokušale da natjeraju Jermeniju, Belorusiju, Kazahstan i
Kirgistan da se odreknu ekonomske saradnje sa Rusijom zarad slobodne trgovine
sa zemljama članicama Unije.
Ruski i kineski predsjednik ponovo su istakli važnost
bilateralnih političkih odnosa na samitu BRIKS-a u Indiji prošle godine.
Takođe, na sastanku Šangajske organizacije za saradnju, ruski predsjednik je
podržao prijedlog kineskog premijera Li Keqianga da se uvede zona slobodne
trgovine između članica organizacije. Putin je tada istakao kako će dugoročni
ekonomski interesi Rusije i Kine biti daleko važniji od protekcionističkih
tendencija prema lokalnim proizvođačima.
FOTO: (AP)
Kulturna razmjena
Važan element kinesko-ruskih odnosa svakako je uzajamna
promocija i socio-kulturna integracija na različitim nivoima društva.
Naredna godina biće “Godina kinesko-ruske medijske razmjene”,
a predsjednici dvije zemlje istakli su kako će i u akademskoj sferi razmjenjivati
eksperte.
Vojna saradnja
Jedno od glavnih obilježja odnosa Moskve i Pekinga tokom posljednjih
nekoliko godina predstavlja vojno-bezbjednosna saradnja i podrška. Osim
protivljenja razmještanju američkog raketnog štita THAAD u Južnoj Koreji, dve
vlade sve češće dogovaraju zajedničke vojne vježbe.
Nedavna zajednička vježba u Južnom kineskom moru poslala je
signal međunarodnoj zajednici da Rusija podržava teritorijalne zahteve Pekinga
u spornom regionu. Zauzvrat, Kina sve otvorenije poziva strane sile da se ne miješaju
u ukrajinsku krizu i aneksiju Krima.
FOTO: (Beta)
Problemi
Kako se dvije zemlje sve brže integrišu, pitanje
“kineskog preuzimanja” slabo naseljenog ruskog dalekog istoka sve se
češće ističe kao glavni problem u odnosima dvije zemlje. Kako bi izbjegli stvaranje
tenzija, Moskva i Peking će morati daleko pažljivije da prate migracione tokove
i uvedu jasnije propise za ulazak u zemlju.
Satelitsko mapiranje granica, trebalo bi da posluži kao
dobra osnova za upravljanje migracijama u osjetljivom ruskom regionu dalekog
istoka.
(TBT, Diplomat)