KOLUMNA
Usred rastućeg populizma, protekcionizma,
ksenofobije i nacionalizma, niz izbora u 2017. godini pomoći će odrediti hoće
li se Evropska unija konsolidirati ili smanjiti
Piše: Janus Bugajski, thebosniatimes.ba
Rezultat talijanskog referenduma
intenzivirao je borbu oko panevropskog projekta. Usred rastućeg populizma,
protekcionizma, ksenofobije i nacionalizma, niz izbora u 2017. pomoći će
odrediti hoće li se EU konsolidirati ili smanjiti. U biti, talijanski glas
protiv ustavne reforme i smanjivanja prava 20 regija bio je pobjeda
antiestablishmentskog Pokreta pet zvjezdica (M5S) i separatističke Sjeverne
lige. Premijer Matteo Renzi je odmah nakon izbornog poraza najavio ostavku te
tako potencijalno inicirao nove izbore i najavio period političke
nestabilnosti. Glas protiv vlade poslao je snažnu poruku javnog nezadovoljstva
talijanskim tradicionalnim strankama. Referendum će ojačati M5S koji se u
nedavnim anketama izjednačio s Renzijevim demokratima. Vodi ga bivši komičar
Beppe Grillo, a Pokret je antiestablishmentska i evroskeptična stranka. Iako je
najveća opozicijska skupina, M5S nema konvencionalnu ideologiju. Stekla je
popularnost fokusirajući se na oficijalnu korupciju, a njezina
“mišancija” politika uključuje zaštitu okoliša, osiguravanje javne
kontrole nad vodom i drugim resursima te slobodan pristup internetu, a postala
je antiglobalistička i antiimigrantska.
Luigi Di Maio, lik koji bi trebao postati
premijer ako M5S preuzme vlast, obećao je referendum o talijanskom članstvu u
eurozoni i nove pregovore o masivnom državnom javnom dugu. Osim što dovodi u
sumnju predanost Rima EU, takav bi scenarij mogao nanovo podjariti krizu eura s
mogućim krahom monetarne zone ako se Italija povuče. Čak i ako Talijani ne
glasaju za izlazak iz eurozone, sama mogućnost izjašnjavanja o tome će
potkopati tržišta te izazvati pritisak na slabije ekonomije eurozone.
Italija je osma najveća svjetska ekonomija
i nesigurnost vezana uz njezin razvoj imat će negativne odjeke po cijelom
kontinentu. Talijansko glasanje otvara niz nacionalnih izbora sljedećih
mjeseci, koji prijete razaranjem europskoga političkog centra. Isti su dan
Austrijanci izabrali novog predsjednika, odlučivši se za Alexandera Van der
Bellena, lidera Zelenih, u srazu s ekstremnim desničarom Norbertom Hoferom.
No, Hoferova Slobodarska stranka će se,
iako je izgubila izbore, okoristiti njegovim nastupom jer je osvojio 47 posto
glasova. Francuski predsjednički izbori u aprilu i maju 2017. bit će borba
između konzervativca Françoisa Fillona i radikalno desne Marine Le Pen. Njezin
Nacionalni front želi referendum o izlasku iz EU, a Le Pen se predstavlja kao
“Madam Frexit”. Čak ako i izgubi u drugom krugu, njezin
antibruxelleski i antiimigrantski populizam imat će odjek neposredno prije
francuskih parlamentarnih izbora u lipnju. Njemačka, kamen temeljac EU, ima
ključne regionalne izbore u Schleswig-Holsteinu i Sjevernom Porajnju-Vestfaliji
u svibnju 2017., nakon kojih u julu slijede parlamentarni izbori. Na nedavnim
lokalnim izborima antiimigrantska Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je
značajne uspjehe na štetu Kršćansko-demokratske unije (CDU) koju vodi Angela
Merkel. AfD je osvojio 14,2 posto glasova i prvi put osvojio mjesta u
berlinskom lokalnom parlamentu, što je prvi takav uspjeh neke populističke
formacije od ujedinjenja Njemačke. Restrukturiranje duga ili financijsko
spašavanje Italije na teret njemačkih poreznih obveznika dodatno će povećati
podršku AfD-u. Pred CDU je teška borba na izborima jer je popularnost stranke
pala zbog politike tolerancije prema imigrantima.
Holandija ima parlamentarne izbore u martu
2017. godine. Populistička i evroskeptična Slobodarska stranka (PVV), koju vodi
kontroverzni Geert Wilders, mogla bi se naći u situaciji da formira novu vladu.
Wilders je stekao podršku svojom kampanjom da se zaustavi “islamizacija
Nizozemske”. PVV je sada druga u anketama, iza vladajuće Stranke slobode i
demokracije.
Izbor će se održati i u srednjoj i istočnoj
Europi gdje su populisti i evroskepticizam uzeli maha. U Češkoj će biti u
listopadu 2017. Vladajuća Socijaldemokratska stranka premijera Bohuslava
Sobotke loše je prošla na nedavnim regionalnim izborima. Pobjedu je odnio ANO,
stranka i koalicijski partner koji vodi Andrej Babiš, milijarder i poslovni
čovjek, ministar financija koji je ostvario uspjeh na javnom nepovjerenju u
tradicionalne stranke. Uspjeh populista i nacionalista u većim zapadnoeuropskim
državama svakako će ići naruku ANO-u. Mađarska planira izbore za proljeće 2018.
godine. Premijer Viktor Orbán jedan je od vodećih euroskeptika u EU i čini se
da će osvojiti novi mandat u svjetlu otpora Budimpešte primanju izbjeglica iz
Sirije, unatoč odluci EU te njegovu zahtjevu za većom nacionalnom suverenošću.
Glavni gradovi neće samo motriti rezultate
niza izbora, nego i utjecaj Brexita na britansku ekonomiju. Dovoljno je samo da
ne dođe do veće krize u Britaniji i to će potaknuti protubruxelleske osjećaje.
(TBT, Washington mail)
