ISLAMISTIKA
U
terminološkom smislu Sunnet označava Muhammedov, a.s., postupak i način
njegovog vladanja, odn. stil njegovoga života
Piše:
Almir Fatić, thebosnaitimes.ba
Kad bi muslimani
mogli razastrijeti kože svoje po zemlji da po njima hoda vjerovjesnik Muhammed,
ni tako ne bi mogli pokazati da su ispunili obavezu prema njemu. A da nije bilo
strpljivosti njegove u teškoćama koje je podnosio u ime Allaha, ni mi ne bismo
mogli spoznati Allaha (Ahmed Behdžet).
Definicija Sunneta
Sunnet Muhammeda, a.s.,
je drugi izvor islamskog šeri'ata. Riječ Sunnet u lingvističkom smislu znači
postupak ili način vladanja. U terminološkom smislu Sunnet označava Muhammedov,
a.s., postupak i način njegovog vladanja, odn. stil njegovoga života. Prema
hadiskim učenjacima, Sunnet jesu sve riječi ili djela, bez obzira temelji li se
na njima praksa ili ne, ili zabrane Božijeg Poslanika, a.s., koje su prenesene
do nas, ili osobine Vjerovjesnika, a.s., i stil njegovog života. Često se i
riječ Hadis koristi kao sinonim pojmu Sunnet.
Važnost Sunneta
Iz navedenoga
proizlazi neumnjiva važnost Sunneta u životu muslimana. Ukazat ćemo samo na
nekoliko važnih činjenica u vezi sa Sunnetom Vjerovjesnika, a.s.
a) sunnet Vjerovjesnika, s.a.v.s., je praktični komentar Kur'ana; on predstavlja stvarnu, praktičnu primjenu Allahove
Knjige na Zemlji; kasnije ćemo konkretnije progovoriti o Sunnetu kao najboljem
komentaru Kur'ana i navesti nekolicinu primjera;
b) nije moguće u potpunosti razumjeti
Kur'an bez poznavanja Sunneta Muhammeda, a.s., ali također ni sunnet bez
Kur'ana;
c) prakticiranje ili slijeđenje Sunneta
spada u ibadet i pokornost Uzvišenom Allahu; u mnogim kur'anskim ajetima
Uzvišeni Allah zajedno spominje pokornost Njemu i Njegovom Poslaniku: Ko se
pokorava Poslaniku, pokorava se Allahu (En-Nisa’, 80). Ovaj ajet, kako veli komentator
Ibn Džuzejj, govori o jednoj od odlika Allahovog Poslanika, a.s., a ona glasi da
je pokornost Poslaniku kao pokornost Allahu, jer on naređuje i zabranjuje
po Allahovom naređenju (Teshil, 1/149);
d) mnogi propisi u Kur'an nisu objašnjeni; njih je objasnio
Muhammed, a.s.; mi ne bismo ispravno razumjeli mnoge
propise Kur'ana ili njegovo zakonodavstvo bez Sunneta našega Vjerovjesnika,
a.s.
Obaveza slijeđenja Sunneta
Prema tome, pridržavanje Sunneta Allahovog Poslanika,
a.s., jeste nešto nužno i neupitno, odn. obavezno. Brojni su ajeti u Kur'anu
koji naređuju slijeđenje Poslanika, a.s., tj. njegovog Sunneta, npr.:
1) O, vjernici! Pokoravajte se
Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vašim (En-Nisa’, 59) – naredba
od Allaha da se pokorava Poslaniku, a.s., za njegova života značila je pokoravanje
njegovim naredbama i zabranama, a poslije njegove smrti to znači slijeđenje
njegovog Sunneta, navodi komentator Taberi smatrajući da je to
najispravnije mišljenju u tumačenju navedenoga ajeta (Džami'u l-bejan,
3/239);
2) O, vjernici, pokoravajte se
Allahu i Njegovom Poslaniku, i ne napuštajte ga… (El-Enfal, 46) – tj. ne napuštajte
Poslanika – smisao ovih riječi jeste naredba da se on (Poslanik, a.s.) slijedi
i zabrana da mu se oponira. Naredba o pokoravanju Poslaniku, a.s., došla je
zajedno sa naredbom o pokoravanju Allahu kako bi se upozorilo da je
pokoravanju Allahu u pokoravanju Poslaniku (Bejdavi, Envaru t-tenzil,
2/13).
3) Reci: ”Ako Allaha volite,
mene slijedite i vas će Allah voljeti…” (Ali Imran, 31) – slijeđenje
Vjerovjesnika, a.s., znak je ljubavi čovjeka prema Uzvišenom Allahu. Ljubav
čovjeka prema Allahu uvjet je da njega Allah voli i oprosti mu grijehe. Veli se
da se ovaj ajet obraća kršćanima Nedžrana, a značenje mu je općenito i odnosi
se na sve ljude (Ibn Džuzejj, Teshil, 1/104).
Sunnet je Objava
Šta osigurava
ovakvu poziciju Sunneta Vjerovjesnika, a.s.? Odgovor ćemo pronaći u Kur'anu,
kao i u riječima samoga Poslanika, a.s. Kada je u pitanju Kur'an, pored
navednih i drugih ajeta koji imperativno naređuju slijeđenje Muhammeda, a.s.,
tj. njegovog Sunneta, većina muslimanskih učenjaka trećim i četvrtim ajetom
sure En-Nedžm dokazuju da je i Sunnet Objava: On ne govori po hiru svome; to
je samo Objava koja mu se objavljuje (in huvve illa vahjun juha). Za Sunnet
(tj. hadis i hadis-i kudsi) se kaže da je Objava koja se ne uči (el-vahju
gajru metluvv). Komentator Se'alibi kaže da ovaj ajet znači: sve što
Muhammed, a.s., kaže u pogledu vjere jeste Božija Objava (El-Dževahiru
l-hisan, 4/8). Istu tvrdnju ponovit će, npr., El-Begavi i El-Hazin u svojim
komentarima ovoga ajeta. U Darimijevom Sunenu stoji da je Evzaijin
učitelj Hasan (el-Basri) govorio: ”Džibril je Alejhisselamu donosio i Sunnet
kao što mu je donosio i Kur'ana (Handžić, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku,
71). Što se tiče hadisa, navest ćemo samo jedan u kome Poslanik, a.s.,
ekplicitno kaže: ”Zbilja mi je dat Kur'an i nešto slično njemu” (Ebu Davud,
3988), tj. Sunnet, iz čega onda proizlazi obaveza slijeđenja Sunneta kao što se
slijedi i Kur'an.
El-Hikme = Sunnet
Ono što dodatno
potvrđuje prethodni argumentaciju jeste značenje riječi el-hikmetu (dosl. mudrost) u Kur'anu. Naime, prema Ibnu l-Dževziju (Nuzha, 107-110)
ova riječ u Kur'anu ima šest kontekstualnih značenja:
I) savjet (El-Kamer,
5);
II) razumijevanje
(El-En'am, 89; Merjem, 12; Lukman, 12);
III)
vjerovjesništvo (El-Bekare, 251; Sad, 20);
IV) Kur'an (En-Nahl,
125);
V) kur'anske nauke
(El-Bekare, 269) i
VI) sunnet,
npr. u ajetima
– …da vas Knjizi pouči i
Mudrosti (tj. Sunnetu)… (El-Bekare,
151)
– …i što vam je objavio Knjigu
i Mudrost (tj. Sunnet) kojom vas savjetuje (El-Bekare,
231)
– Allah tebi
objavljuje Knjigu, i Mudrost (tj. Sunnet), i poučave te onome što nisi znao (En-Nisa’, 113).
Nakon navođenja
kur'anskog ajeta: Kao što smo vam Mi Poslanika poslali među vas jednoga od vas da vam kazuje
ajete Naše, da vas očisti, da vas Knjizi pouči i mudrosti, i da vas
nauči ono što niste znali (El-Bekare, 151), kao i
ajeta sličnim ovome, učeni imam-i Šafi’ tvrdi da riječ Mudrost označava
Poslanikov, a.s., Sunnet. Otuda, prema ovom islamskom učenjaku, Sunnet se mora
slijediti:
”Dakle, Bog je spomenuo Svoju Knjigu – Kur'an – i
Mudrost, i ja sam čuo da su oni koji su poznavali Kur'an – kojim ja dokazujem –
smatrali da je Mudrost Sunnet Božijeg Poslanika. Ovo je poput onoga što je
[sami Bog] rekao, ali Bog najbolje zna! Jer se Kur'an spominje [na prvome
mjestu], a zatim Mudrost; a Bog je [potom] spomenuo Svoju blagodat čovječanstvu
u vidu njihovog podučavanja Kur'anu i Mudrosti. Prema tome, nije dopustivo da
se Mudrost ovdje naziva [bilo čime drugim] osim Sunnetom Božijeg Poslanika. Jer
[Mudrost] je usko povezana sa Božijom Knjigom, i Bog je stavio u obavezu
poslušnost Njegovom Poslaniku, i ljudima je stavio u obavezu da se pokoravaju
njegovim naredbama (Nav. prema: Majid Khadduri, Islamic Jurisprudence:
Shafi'i's Risalah, str. 111-112)”.
Komentator Ševkani riječi
u drugom ajet sure El-Džumu'a: …i da ih očisti i da ih Knjizi nauči i Mudrosti… tumači na sljedeći način:
”Ovdje se tri
svojstva pripisuju Poslaniku, s.a.v.s. (tj. prvo svojstvo je očišćenje od kufra
i grijeha, ili očišćenje putem zekjata, ili putem imana; drugo je podučavanja
Knjizi i treće podučavanje Mudrosti). Pod Knjigom se misli na Kur'an, a pod Mudrošću na Sunnet, kao što kaže El-Hasan.
A veli se da se pod Knjigom misli na pisanje (perom), a pod Mudrošću razumijevanje
vjere, kako je to rekao Malik b. Enes (Fethu l-kadir, 1490)”.
Komentar Kur'ana
Već smo istakli da
je Sunnet predstavlja praktični komentar Kur'ana. U toj činjenici
najjasnije vidimo tu čvrstu povezanost ili nerazdvojivost Kur'ana i Sunneta,
poput duše i tijela. Prema komentatorima Kur'ana, objasniteljska uloga Sunneta
u odnosu na Kur'an ogleda se u nekoliko aspekata. Ovom prilikom izdvojit ćemo
samo neke aspekte koje ćemo potkrijepiti odgovarajućim primjerima.
1) Objašnjenje
nejasnih mjesta u Kur'anu
U ovaj aspekt spada:
a) objašnjenje pet namaskih vremena, broj rekjata kod namaza, način obavljanja namaza
– poznat je Poslanikov, a.s., hadis: ”Klanjajte onako kako mene vidite da
klanjam”; b) Poslanikovo, a.s., određivanje nisaba zekjata, vrijeme davanje
zekjata, vrste imovine na koju se daje zekjat; c) njegovo objašnjenje obreda
hadža – Poslanik, a.s., je rekao: ”'Uzmite od mene vaše hadžske obrede”. Kao
što je poznato, u Kur'anu se navedeni ibadeti ne razmatraju detaljno, već
načelno; detaljnu ili praktičnu ”razradu” tih ibadeta imamo u Sunnetu
Vjerovjesnika, a.s.
2) Pojašnjenje
teških riječi u Kur'anu
Kur'anski ajet: Jedite i pijte sve dok
ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore… (El-Bekare, 187), odn. riječi bijelu nit
od crne niti zore Allahov Poslanik, a.s. – nakon što je jedan čovjek stavio
crnu i bijelu nit ispod svoga jastuka i jeo sve dok se one nisu počele
razlikovati – protumačio je ili pojasnio riječima: ”Ne, to je crnina noći i
bjelina dana”.
3) Specificiranje riječi općeg značenja
Na primjer, Allahov
Poslanik, a.s., specificirao je značenje riječi zulm u ajetu: Oni
koji vjeruju i ne miješaju svoje vjerovanje sa zulmom kazavši da je zulm (osnovno značenje ove riječi je nepravda) ovdje širk (smatrati nekoga
ili nešto Allahu ravnim). Naime, neki ashabi su razumjeli da rijelč zulm ovdje ima svoje opće ili osnovno značenje, pa je jedan od njih rekao: ”A ko to
od nas nije prema sebi učio nepravdu?!” Nato je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
odgovorio: ”Nije tako! Misli se na širk”.
Postoje i drugi aspekti objašnjenja Kur'ana putem Sunneta,
kao što su npr. ograničavanje riječi
apsolutnog značenja, objašnjene značenje određene riječi u Kur'anu, uspostavljanje propisa
koji se ne spominju u Kur'anu (npr. sadekatu l-fitr, nasljedstvo nane), objašnjenje
derogacije u Kur'anu te dodatno potvrđivanje onoga što se navodi u Kur'anu (šire
vidi: ez-Zehebi, Et-Tefsiru ve l-mufessirun, 1/57-59).
Komentar života
Pored toga što je Sunnet
objasnitelj mnogih stvari u Kur'anu, on je isto tako objasnitelj i samoga
života. Jer Muhammed, a.s., bio je čovjek, čovjek koji je jeo, pio, koji se
ženio, ratovao, gradio islamsku državu, donio Medinski ustav, uspostavljao
diplomatske odnose… Nadalje Božiji Poslanik, a.s., bio je suprug, otac, djed,
prijatelj, susjed… Dakle, Allahov Poslanik, a.s., živio je među ljudima,
živio je život u njegovoj punini. Njegov životni vijek ili njegov Sunnet jeste
stvarna primjena Kur'ana u životu. Zato u Sunnetu nalazimo mnogo životnih
sitaucija i prilika u kojima vidimo ponašanje Muhammeda, a.s., njegov odnos
prema drugima, riječi ili savjete koje je tom prilikom kazao ili nekome uputio,
propis koji je uspostavio ili pojasnio njegovu primjenu. Sunnet je pojasnio,
konkretizirao i aktualizirao mnoge životne situacije i mi bez Sunneta ne bismo
shvatili kako se ispravno ponašati u mnogim životnim problemima i komplikacijma
koje život neminovno sa sobom nosi. Sunnet je komentar samoga ljudskoga života
jer ga u cijelosti sadrži i obuhvata: od najobičnih svakodnevnih radnji pa sve
do društvenog uređenja ili načina vladanja. Srećom imamo i baštinimo praksu
”najboljeg bića” u kojoj se nalaze odgovori i na mnoge praktične probleme u našem
vremenu. Zadatak savremenih muhaddisa (učenjaka hadisa) jeste da odgovarajući
na te probleme kontekstualiziraju neke hadisko-sunnetske naputke i smjernice,
odn. da objasne ono vječno i vremensko u Sunnetu i Hadisu Allahovog
Poslanika, a.s., kako bismo bili što bliže riječ i duhu Sunneta.
(TBT)