EVROPA
Ohrabreni Brexitom i pobjedom Donalda Trumpa,
anti-establišment pokreti i desničarske struje probijaju se u mejnstrim sa obje
strane Atlantika. Dok se penju ka vrhu, ovi
se pokreti pokušavaju osloboditi jedne veoma zlokobne etikete
FOTO: (Reuters)
U velelepnom bečkom hotelu Grand ovog mjeseca je organiziran
skup pod nazivom “Konferencija o novom anti-semitizmu”. Među
zvanicama bio je i čuveni izraelski lovac na naciste koji je uhvatio Adolfa Eichmanna,
ali ono što je stvarno učinilo ovaj događaj izuzetnim jeste sponzor –
Austrijska slobodarska partija (ASP), desničarska, anti-imigrantska
nacionalistička partija osnovana dijelom od bivših nacista.
“Oni su među Izraelu najnaklonjenijim evropskim
partijama”, insistirao je Michael Kleiner, panelista na konferenciji i
bivši izraelski poslanik.
Ohrabreni Brexitom i pobedom Donalda Trampa,
anti-establišment pokreti i desničarske struje probijaju se u mejnstrim sa obje
strane Atlantika. Dok se penju ka vrhu, ovi pokreti pokušavaju prije svega da
se oslobode zlokobne etikete antisemitizma.
U Francuskoj, Holandiji i Švedskoj, desničari se bore sa
decenijama duboko ukorenjenog antisemitizma u njihovim redovima. Dok se
populisti širom svijeta zaklinju na podršku Izraelu, ljevičarske partije u
Evropi pozivaju na bojkot zvaničnog Jerusalema zbog odnosa prema Palestincima.
Ipak, nigdje ovaj obrt nije bio efikasan koliko u Austriji.
Predsjednički kandidat ASP Norbert Hofer statistički je
izjednačen sa ljevičarskim protukandidatom, a ukoliko računica na izborima koji
će biti ponovljeni 4. decembra prelomi na njegovu stranu, Zapadna Evropa će
dobiti prvog desničarskog lidera od kraja Drugog svjetskog rata.
Njegova eventualna pobjeda predstavljala bi ogroman korak za
partiju koju je pedesetih godina prošlog vijeka osnovao bivši “SS” oficir.
Danas, partiju vodi H. K. Strache koji je jedan od glavnih kandidata za budućeg
kancelara Austrije.
Strache i vodstvo ASP tvrde da ne samo da je partija potpuno
očišćena od antisemita, već ona zauzima zajedničku poziciju s Izraelom i jevrejskim
narodom po pitanju brojnih problema kao što su navodna “ekspanzija
islama” i “zaštita judeo-hrišćanske kulture” na Starom
kontinentu. Potrebu za rješavanjem ovih pitanja samo je pojačala migrantska
kriza.
“Islam nije dio Austrije. Do 2050. godine, u Austriji
će polovina djece mlađe od 12 godina biti muslimanske vjere. Moramo se
suprotstaviti politici koja dozvoljava da se lice Evrope i Austrije promjeni na
ovaj način”, rekao je Hofer na konferenciji.
Kako bi dokazao iskrenost svojih govora, Hofer je kao
hodočasnik posjetio Brdo Hrama u Jerusalemu, kao i memorijalni muzej stradalima
u Holokaustu. Izraelska vlada, i dalje oprezna zbog desničarskih korijena ASP,
nije priredila zvaničan doček, ali prema rečima Hoferovog savetnika Davida
Lasara, koji je Jevrejin, održan je niz privatnih sastanaka između Hofera i
izraelskih ministara.
Usljed porasta antisemitskog nasilja u Austriji, za koje su
uglavnom bile odgovorne osobe muslimanske vjeroispovesti, Lasar je istakao kako
je “ASP rijedak prijatelj Izraela u
Evropi”. Njegove navode ojačala je Hoferova izjava da će zvanična posjeta
Izraelu biti jedna od prvih stvari koje će uraditi ako pobjedi na izborima.
Također, Hofer je apelovao na austrijsku vladu da pomogne Izraelu u borbi sa
šumskim požarima.
Jevrejska zajednica u Austriji danas broji nešto više od
8.000 ljudi – prije Drugog svjetskog rata bilo ih je 185.000. ASP je iskoristio
ove podatke navevši da Jevreju čine toliko zanemarljiv deo biračkog tijela, da
ne može biti drugog motiva osim istinske žele za zbližavanjem dvije zemlje.
FOTO: (Profimedia)
Mnogi smatraju da su napori ASP u stvari samo šminka za
privlačenje nejevrejskih centrista, kojima poruke tipa “novi stanovi, ne
nove džamije” zvuči onakva kakva jeste – ksenofobično i rasistički.
Istovremeno, i jevrejska zajednica našla se na udaru kritika jer “nije
digla glas protiv targetiranja muslimana od strane ASP”.
“Partija koja huška protiv bilo koje manjinske grupe
nije vrijedna povjerenja. To niko ne razume bolje od nas.”, smatra Kar Pfeiffer,
austrijski jevrej i novinar koji je kao dijete pobjegao iz Austrije, da bi se
vratio po završetku Drugog svjetskog rata.
Pod Stracheovim i Hoferovim vodstvom, ASP je zaista sproveo
određene mjere kako bi stranku očistio od antisemita, ali on još uvijek cvjeta
na njenim marginama, smatraju kritičari. Koliko dugo će još tako biti, teško je
procijeniti, ali vjerovatno ne još dugo. Činjenica da je desnica otkrila novu
ljubav prema Jevrejima, zasnovanu na zajedničkom neprijatelju, može biti
dovoljna da ugasi posljednji žar antisemitizma.
(TBT/WP)