TEME
Od 22. do 24. juna ove godine, nakon što su Britanci
izglasali izlazak iz EU, stopa pretraživanja ove riječi porasla je za 938
posto. Pretraga je značajno porasla i nakon govora američkog predsjednika Baracka
Obame 29. juna ove godine, kada je napao Trumpovu predizbornu retoriku rekavši
za nju da je prepuna populizma, ksenofobije i nativizma
FOTO: (public)
Prema Dictionary.com, jednom od najvećih online rječnika,
riječ godine je ksenofobija. Dictionary.com, sa sjedištem u Kaliforniji, bira
riječ godine od 2010, a ove godine riječ ksenofobija nije imala konkurenciju.
Izvršna direktorka Dictionary. com-a L. McMillan istakla je da se riječ sama
nametnula, nakon što je svet zahvatila globalna kriza, ratovi u Siriji,
Avganistanu, Iraku, talas izbjeglica koji je preplavio Evropu i Tursku, porast
policijskog nasilja i rasni sukobi u SAD-u, intenziviranje borbe za prava
homoseksualaca i transseksualnih osoba, Brexit, i pobjeda Donalda Trumpa na
predsjedničkim izborima u Americi.
Ksenofobija i druge riječi vezane za strah od drugačijeg,
nesigurnost i neizvjesnost u 2016, doprinjele su da izbor riječi bude bez ikakvih
zadrški, zaključila je McMillanova. Jane Solomon, jedna od leksikografkinja
Dictionary.com-a, definisala je ksenofobiju kao strah od stranaca, ljudi iz
druge kulture ili onih za koje mislimo da su drugačiji. Dodala je i da postoji
plan da se pojam ksenofobije proširi, te da će ubuduće uključivati i strah od
ljudi koji se drugačije oblače ili imaju drugačiju kulturu od naše. Prethodna
godine ovaj sajt riječju godine proglasio je “identitet”.
Navode da je potraga za objašnjenjem ove riječi porasla.
Ksenofobija se prvi puta našla u engleskom jeziku krajem 19. veka, a nastala je
od grčke riječi “xenos,” što znači stranac ili gost, i riječi
“phobos” što podrazumijeva strah ili paniku. U drugim
interpretacijama, ona se tumači kao jaka odbojnost ili mržnja prema strancima
ili prema svemu što je strano ili tuđe.
Od 22. do 24. juna ove godine, nakon što su Britanci
izglasali izlazak iz EU, stopa pretraživanja ove riječi, objasnila je
Solomonova, porasla je za 938 posto. Pretraga je značajno porasla i nakon
govora američkog predsjednika Baracka Obame 29. juna ove godine, kada je napao
Trumpovu predizbornu retoriku rekavši za nju da je prepuna populizma, ksenofobije
i nativizma.
U 2016. kada su se međunarodni i unutardržavni odnosi
zaoštravali, strah od drugačijeg definitivno je ostavio traga na svjetskoj
kolektivnoj svijesti, zaključili su leksikografi Dictionary.com-a. Robert Reich
koji je bio u administracijama trojice američkih predsjednika G. Forda, J.
Cartera i B. Clintona, rekao je da riječ ksenofobija budi ozbiljnu zabrinutost
kod svih ljudi.
Ksenofobija, anitisemitizam, islamofobija i drugi oblici
netrpeljivosti, direktno su povezani s ubrzanim porastom nasilja u Evropi i SAD
motiviranog rasnim i vjerskim razlikama ili drugačijim seksualnim
orijentacijama. Očigledno je da su zločini iz mržnje, u sjenci globalne krize,
sukoba na Bliskom istoku, terorizma i izbjeglica, postali dio svakodnevnog
života u Evropi i Americi.
U kriznim vremenima kao što je slučaj danas, napadi na one
koji su drugačiji ili mislimo da jesu, postaju gotovo rutina, ističu sociolozi
i psiholozi. Oni upozoravaju da zločini iz mržnje ne razaraju samo neposredno
pogođenu žrtvu, nego ostavljaju strašne posljedice po cijelu zajednicu. Kada
neko napiše na zidu kuće “jevrejske svinje”, “ubijmo Srbe”
ili “smrt muslimanima”, to neizostavno vodi do dodatnog remećenja i
zaoštravanja odnosa u cijeloj zajednici.
Tako su zločini iz mržnje, a u to se ubrajaju napadi,
prijetnje i zaprašivanja, doživjele ekspanziju, a i dalje su u porastu. U
Americi je 2015. godine bilo 5,828 incidenata sa 7,121 žrtvom. Od toga je 59
odsto napada bilo plod rasne i etničke mržnje, 19 odsto zbog seksualne
orijentacije, a 17 odsto zbog religijske pripadnosti. Predviđa se da će taj
broj do kraja 2016. godine porasti za više od 67 odsto.
U Velikoj Britaniji u razdoblju od 2015. do 2016.
zabilježeno je čak 62,618 incidenata povezanih s nekim oblikom mržnje, dok je
od 2014. do 2015. bilo ukupuno 52,467 incidenata. Od toga je 49 odsto bilo
rasno ili etnički motivirano, 12 odsto napada bilo je povezano sa seksualnom
orijentacijom, a 7 odsto s vjerskom pripadnošću. Slične trendove prate i Njemačka
i Francuska
(TBT, Dictionary.com)