Tokom protekle decenije, Bliski istok je bio preplavljen captagonom. Droga, mješavina amfetamina i kofeina, postala je posebno popularna u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je radnici i žurke koriste kako bi ugasili glad i spavali. Osvojio je obje zemlje – kao i region u cjelini. Prije dvadeset godina gotovo niko na Bliskom istoku nije koristio captagon. Danas je jeftiniji i dostupniji u regionu od alkohola.
Sirija prozvodi najveći dio svjetskog captagona, koji je ključni izvor prihoda za zemlju i njenog diktatora Bašara al-Asada. Drogu zatim krijumčare u arapske zemlje Zaljeva milicije povezane s Iranom i trgovci ljudima iz Libana i Turske. Ali ljudi duž ruta krijumčarenja, kao što su Irak i Jordan, također koriste drogu, kao i ljudi u Siriji. Trgovina podstiče nasilje na Bliskom istoku i finansira sve vrste podlih grupa.
Vlade u Arapskom zaljevu se bore da zaustave priliv captagona u svoje zemlje. Pokušali su pregovarati sa Sirijom o smanjenju proizvodnje, a pogubili su trgovce drogom i dilere. Ali njihovi napori su imali malo efekta. Kako bi smanjile korištenje captagona, arapske zemlje moraju se udružiti s Washingtonom kako bi podijelile više obavještajnih podataka o mrežama droga, i moraju početi liječiti korisnike droga umjesto da ih kažnjavaju. Ove politike su posebno važne jer je Bliski istok na pragu razvoja daleko opasnijeg problema s drogom – krize s metamfetaminom.
ISTO IME, DRUGO PAKOVANJE
Captagon je prvobitno razvijen 1960-ih kao lijek za liječenje depresije i narkolepsije. Do 1980-ih, većina zemalja je zabranila drogu jer je izazivala ovisnost i izazivala ozbiljne nuspojave, uključujući psihozu. Deset godina kasnije, kriminalne grupe u Bugarskoj počele su da prave drogu istog imena – iako su koristile drugačije hemijsko jedinjenje.
Novi captagon nije prošao u Evropi, gdje su heroin, kokain, metamfetamin i ekstazi već bili široko korišteni. Ali postao je popularan na Bliskom istoku, gdje je tržište zabranjenih droga bilo manje interesantno. Libanski i turski trgovci drogom su napravili drogu u prvoj deceniji ovog stoljeća prije nego što je proizvodnja prebačena u Siriju 2014. Velika hemijska industrija u zemlji i znatna grupa nezaposlenih hemičara učinili su je zrelom za proizvodnju nedozvoljenih droga. Kao i sirijski građanski rat, koji je veći dio zemlje odveo u anarhiju. Terorističke grupe, uključujući Islamsku državu (također poznatu kao ISIL) i Jabhat al-Nusra, preuzele su veći dio Sirije i prodale su captagon kako bi prikupile novac. Njihovi borci su ga također konzumirali da smanje inhibicije, ostanu budni i steknu osjećaj nepobjedivosti. “Captain Courage” je nadimak za drogu.
Asadov režim je na kraju potukao islamističke grupe. Ali umjesto da zaustavi proizvodnju droge, vlada je jednostavno preuzela kontrolu. Režim je bio izoliran sankcijama i osiromašen ratom, a kaptagon je postao vitalni izvor njegovih prihoda i deviznih sredstava. New Lines Institute, istraživački centar u Washingtonu, procijenio je da je Asadov režim zaradio čak 5,7 milijardi dolara od prodaje kaptagona 2021. godine, što je veliki prihod za zemlju s ukupnim BDP-om od oko 20 milijardi dolara. Proiranske milicije u Libanu i Iraku također su počele zarađivati od trgovine. Hezbolah, Kataib Hezbolah i Asaib Ahl al-Hak — koje su Sjedinjene Države označile kao terorističke grupe — krijumčare captagon i, pošto kontroliraju veći dio vlade u Iraku i Libanu, deluju gotovo nekažnjeno.
Jordan, Saudijska Arabija i UAE pokušali su suzbiti trgovinu captagonom. Jordan je, na primjer, ubio desetine trgovaca ljudima i pokrenuo zračne napade na Siriju ciljajući na dilere droge i njihova skladišta. Saudijska Arabija i UAE zabranjuju milione tableta svake godine. Ujedinjeni Arapski Emirati kažu da su zaplijenili kaptagon u vrijednosti više od milijardu dolara u samo jednom hapsi u septembru 2023. Saudijska Arabija je također zaprijetila da će smanjiti trgovinu s Jordanom ako Jordan ne može obuzdati tokove droge iz Sirije. Ali ovi koraci nisu uspjeli usporiti trgovinu ljudima.
Arapske zemlje su također pokušale pregovarati s Assadovim režimom kako bi zaustavile širenje kaptagona. Na početku građanskog rata u Siriji, 2011. godine, Liga arapskih država protjerala je Siriju, a mnoge arapske vlade prekinule su veze s Asadom. Ali kada je deceniju kasnije postalo jasno da je Asad trijumfovao, vlade u regionu počele su da normalizuju odnose sa njegovom vladom. Kao dio ovih razgovora, arapske države su pregovarale o captagonu. Sirija je obećala da će suzbiti krijumčarenje (ne spominjući posebno captagon) u zamjenu za ponovno pridruživanje Ligi arapskih država 2023. Ali nema dokaza da je Sirija smanjila proizvodnju. Proizvođači droga i trkači koji su povezani s vladom nastavljaju da rade nekažnjeno.
ISIL-OVA DROGA
Arapskim državama su potrebne nove strategije za odgovor na captagon. Oni mogu početi tako što će povući svoje neefikasne, kaznene politike prema korisnicima droga, koje ne uspijevaju smanjiti upotrebu droga. Umjesto toga, države trebaju usmjeriti korisnike na liječenje. Saudijska Arabija je, na primjer, počela dopuštati korisnicima droga da izbjegnu krivično gonjenje tako što su se podvrgavali centrima za liječenje koji nude medicinsku njegu i programe obrazovanja, ponašanja i razvoja vještina. Ministarstvo zdravlja Saudijske Arabije proširilo je liječenje poremećaja upotrebe droga na 50 bolnica.
Arapske zemlje će također morati usvojiti bolje pristupe provođenju zakona. Policiji su potrebni sveobuhvatni obavještajni podaci da uhapsi glavne igrače u mrežama krijumčarenja droge. Ipak, bliskoistočne agencije za provođenje zakona imaju problema u međusobnoj komunikaciji zbog dugotrajnog nepovjerenja. Teško je, na primjer, dijeliti informacije s vlastima u Siriji jer trgovci drogom u zemlji imaju tako jake veze sa sirijskom vladom, a Sjedinjene Države nastavljaju sankcionirati Asadov režim. A proiranske grupe kontroliraju dijelove iračkih i libanskih obavještajnih službi i agencija za provođenje zakona. Ali Sjedinjene Države mogu i trebaju poticati više razmjene obavještajnih podataka o mrežama droga između Jordana, Saudijske Arabije i UAE.
Sjedinjene Države mogu pomoći agencijama za provođenje zakona na Bliskom istoku da postanu učinkovitije. Washington je zainteresiran da zaustavi širenje captagona: u proljeće 2023., na primjer, Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Evropska unija sankcionirale su dvojicu Asadovih rođaka, Samera Kamala al-Asada i Wassima Badija al-Asada, zbog trafiking captagon. U prosincu 2022., američki predsjednik Joe Biden potpisao je Zakon o suzbijanju Assadovog proliferacije trgovine i gomilanja narkotika (CAPTAGON), koji zahtijeva od Sjedinjenih Država da razviju strategiju za ometanje krijumčarskih mreža kaptagona i izgradnju partnerstava za provođenje zakona na Bliskom istoku. A vlada SAD-a je obučila libanonske i jordanske vlasti da zaustave krijumčarenje, forenzičku analizu droge i istragu zločina preko granica. Ali Washington mora nadograđivati ove napore dijeleći više obavještajnih podataka s arapskim državama i pomažući njihovim vlastima da rade zajedno.
Borci ISIL-a uzeli su kaptagon kako bi ostali budni i stekli osjećaj nepobjedivosti.
Vlade u regionu moraju brzo da se slože jer postoji rizik da kaptagon bude zamijenjen mnogo razornijom drogom: metamfetaminom. Vremenom, tržišta nedozvoljenih droga evoluiraju prema snažnijim supstancama. Budući da metamfetamin ima veći omjer snage i težine od kaptagona, lakše ga je prokrijumčariti i profitabilnije je. Na primjer, jugoistočna Azija imala je problem s lokalno proizvedenom yabom, mješavinom amfetamina i kofeina nalik kaptagonu, sve dok kineske kriminalne mreže nisu preplavile regiju metamfetaminom proizvedenim u Mjanmaru. Yaba korisnici su se brzo prebacili. Između 2016. i 2019., upotreba meta se povećala osam puta u Vijetnamu i deset puta na Tajlandu.
Bliskom istoku ne bi bilo teško da postane leglo metamfetamina. Sirija bi mogla postati veliki proizvođač droge. Zemlja već ima kvalifikovane hemičare i uspostavljene mreže trgovine ljudima. I jednako je lako nabaviti hemikalije potrebne za proizvodnju metamfetamina kao i sastojke za pravljenje kaptagona. Afganistan i Iran već proizvode metamfetamin, iako je afganistanski proizvod nižeg kvaliteta od istočnoazijskog ili meksičkog meta. A zemlje Zaljeva se pojavljuju kao središte meksičkih kartela koji krijumčare metamfetamin iz Evrope u Australiju i Novi Zeland, uspostavljajući još jedan gotov kanal kroz koji bi metamfetamin mogao preplaviti regiju. U najgorem slučaju, meksički karteli – koji imaju veze s turskim kriminalnim grupama – mogli bi se udružiti s Assadovim režimom, što bi im moglo pružiti sigurno utočište od američkih organa za provođenje zakona.
Zapljene metamfetamina već su u porastu na Bliskom istoku i okolnim zemljama. Turska je, na primjer, 2022. zaplijenila 78 tona metamfetamina, što je dvostruko više od količine zaplijenjene 2019. A Jordan je zaplijenio 45 tona metamfetamina u prvih devet mjeseci 2022. — 20 puta više nego u istom periodu 2021. Vlade u regionu se stoga moraju fokusirati na zatvaranje meta laboratorija gdje god ih pronađu i čišćenje ulaznih luka – kao što su Abu Dhabi i Dubai – kroz koje teče metamfetamin za Australiju. Arapske vlade trebale bi zatvoriti web stranice koje prodaju sintetičke droge, tjerajući korisnike na Dark Web, gdje će manji broj moći locirati prodavce. U suprotnom, problemi s drogom na Bliskom istoku će se pogoršati kako korisnici gravitiraju ka supstanci koja je smrtonosnija i stvara veću ovisnost od captagona.
(TBT, FOREIGN AFFAIRS)