Ekonomski projekti služe jačanju američke dominatije u regiji, ocjenjuje švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) u analizi američkih investicija na Balkanu.
I zaključuje da Washington pritom ne mari puno za unutarnjopolitičke posljedice, prenosi Deutsche Welle (DW).
Protesti u Tirani protiv Trumpovih poslovnih pothvata
U tekstu pod naslovom “Albanci prosvjeduju protiv turističkog projekta Trumpove obitelji”, švicarski list NZZ podsjeća da više od tjedan dana gotovo svakodnevno tisuće ljudi izlazi na ulice glavnog grada Albanije Tirane i poručuju “Ivanka, idi kući” ili “Albanija nije na prodaju”.
Kako se navodi, oni prosvjeduju protiv izgradnje luksuznog turističkog projekta investicijske tvrtke Jareda Kushnera, zeta Donalda Trumpa, Affinity Partners u vrijednosti od oko 4,6 milijardi eura i traže ostavku premijera Edija Rame. No on ostaje ravnodušan, ocjenjuje NZZ.
“Hvali projekt u superlativima i kategorično odbacuje njegovo obustavljanje. Iza toga stoji diplomatska računica. Rama svakako želi unaprijediti turizam u Albaniji, ali prije svega se nada da će kroz dogovor s Kushnerom uspostaviti dobre veze s Bijelom kućom. Tu želju u regiji nema samo on”, stoji u tekstu.
Utočište za milijardere na malom albanskom otoku
Autorica Nicole Anliker piše da na nenaseljenom otoku Sazanu tvrtka Kushnera planira izgraditi utočište za milijardere – luksuzni resort s marinom, bazenima i klubovima.
“Na kopnu kod mjesta Zvernec, nasuprot otoka, planira se luksuzni kompleks s hotelima s pet zvjezdica, stanovima, vilama, modernom marinom, wellness centrima, kao i šetalištem sa skupim buticima“, piše u tekstu.
Trumpov zet postao strateški investitor
Kako bi Kushneru otvorila vrata, Tirana ga je proglasila “strateškim investitorom”, a taj status mu je omogućio direktan pristup državnom zemljištu bez javnog natječaja i ubrzane procedure izdavanja dozvola, dodaje autorica.
Švicarski list piše da su prosvjednici zabrinuti zbog štete za okoliš, da optužuju vladu za rasprodaju nacionalne imovine i potkopavanje vladavine prava. Početkom lipnja, kako se dalje navodi, u slučaj se uključilo i albansko specijalno tužiteljstvo za korupciju i organizirani kriminal, koje se smatra neovisnim.
“Istrage daju poticaj prosvjednicima. Oni žele nastaviti s prosvjedima. Pritom gledaju prema Srbiji, gdje su prosvjedi i optužnice u prosincu srušili sličan Kushnerov projekt“, piše NZZ.
Propali projekt obnove Generalštaba u Beogradu
List dodaje i da je, istodobno s investicijskih planovima u Albaniji, Kushner 2024. najavio projekt vrijedan 470 miliona eura u srcu Beograda.
“U ogromnom kompleksu trebao je biti izgrađen luksuzni hotel, ekskluzivni stanovi, poslovni prostori, kao i restorani i trgovački centri. Gradnja je bila planirana na ruševinama nekadašnjeg jugoslavenskog Ministarstva obrane, kojeg je NATO bombardirao 1999. godine. Projekt je naišao na prosvjede i ubrzo je doveo do uključivanja srpskog specijalnog tužiteljstva za organizirani kriminal”, piše.
‘Vučić bjesnio zbog gubitka projekta’
Na kraju je Kushner odustao od projekta u Srbiji, navodi NZZ i dodaje da je Vučić bjesnio zbog gubitka investicija i zaprijetio da će tužiti za odštetu svakoga tko je sudjelovao u “lovu na vještice” protiv projekta.
“Ipak, najviše ga je vjerojatno pogodilo to što su mu preko noći propale nade da će kroz projekt pridobiti naklonost Trumpove administracije, a time i ukloniti neugodne američke sankcije protiv domaće naftne industrije“, ocjenjuje NZZ.
I EU kriva zbog okretanja balkanskih zemalja SAD-u
U tekstu se dalje navodi da okretanje balkanskih državnika prema Washingtonu ima veze i s njihovim razočaranjem u Evropsku uniju.
“Budući da Bruxelles već desetljećima odgađa prijem tih zemalja, one traže druge partnere. Pragmatičan pristup SAD-a, sklapanje poslova bez moralnih lekcija ili pitanja o vladavini prava, odgovara Vučiću i Rami. Istovremeno, približavanje Washingtonu koriste i kao polugu pritiska na EU”, ocjenjuje se u tekstu.
U fokusu američkih ulagača u BiH ključna energetska infrastruktura
Koliko je takva transakcijska vanjska politika SAD-a već uhvatila korijene u regiji, pokazuje primjer Bosne i Hercegovine, ocjenjuje švicarski list.
“Tamo u fokusu nisu luksuzni resorti, već ključna infrastruktura. Konkretno, radi se o projektu plinovoda vrijednom 1,38 milijardi eura, koji bi povezao LNG terminal na hrvatskom otoku Krku s BiH, kao i o tri elektrane na plin. Na proljeće je američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy, bliska Trumpovom okruženju, dobila taj posao. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je po hitnom postupku poseban zakon koji je omogućio direktnu dodjelu projekta Trumpovim suradnicima”, podsjeća se.
Amerikanci nagradili Dodika ukidanjem sankcija zbog podrške njihovim projektima?
Bivši predsjednik Republike Srpske u BiH Milorad Dodik podržao je američke planove vezane za plinovod, piše NZZ i dodaje da puno toga ukazuje na to da je SAD zauzvrat ukinuo dugogodišnje sankcije njemu i njegovoj obitelji.
Kako se ocjenjuje, i ostavka visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Christiana Schmidta u maju vjerovatno je također povezana s tim.
“Schmidt je sam izjavio da je napustio dužnost pod snažnim pritiskom SAD-a. Nijemac je važio ne samo kao protivnik Dodika, već očigledno i kao prepreka vašingtonskim planovima za plinovod, zbog čega je vjerojatno uklonjen s puta”.
Amerikanci velikim projektima suzbijaju utjecaj Rusije i Kine u regiji
NZZ ocjenjuje da se SAD tek površno interesira za to kakve unutarnjopolitičke posljedice njegovo djelovanje ima u zemlji poput BiH i zaključuje da Washington ima druge ciljeve.
“Želi zarađivati i prije svega stvarati geopolitičke činjenice. Ekonomski projekti služe kao poluga za jačanje američke dominacije u regiji – primjerice, time što se turističkim projektima suzbija ekspanzivna ekonomska politika Kine na albanskoj obali Jadrana ili što se plinovodom potiskuje ruska dominacija na energetskom tržištu u BiH. Političari na Balkanu to rado prihvataju, ali time ulaze na vrlo rizičan teren“, prenosi DW pisanje švicarskog medija.
(TBT)
