U šokantnom intervjuu za francusku televiziju, albanski premijer Edi Rama razotkrio je vlastitu vazalsku politiku prema Washingtonu i priznao da je albanski teritorij pretvoren u logističku bazu za obavještajno i kibernetičko ratovanje protiv Irana.
Njegove izjave bacaju potpuno novo svjetlo na takozvanu Flamingo revoluciju, ekološke i političke proteste koji već mjesecima potresaju tu balkansku zemlju.
Dok pokušava masovni građanski bunt protiv rasprodaje nacionalnog blaga procionističkim igračima prikazati kao iransku urotu, Rama je nesvjesno otkrio da je ključni kotačić u američkoj ratnoj mašineriji na europskom tlu, piše Logicno.
Albanski premijer tOkom razgovora nije skrivao da je njegova zemlja postala prva crta obrane u hibridnom ratu koji Sjedinjene Države i Izrael vode protiv Teherana.
Na izravno pitanje novinarke zašto je odabrao radikalno drukčiji put od ostatka Europe i postao glavni europski saveznik ofenzive protiv Irana, Rama je odgovorio pozivajući se na kibernetički napad iz 2022. godine. Upravo je taj napad, po njegovim riječima, bio okidač za prekid diplomatskih odnosa i ulazak u otvoreni sukob s režimom koji naziva ubojitim.
Ono što je izostavio reći jest da je taj napad bio izravna odmazda za višegodišnje gostoprimstvo koje je Tirana pružila opozicijskoj skupini MEK, poznatoj kao Mudžahedini naroda, organizaciji koju je i sam Teheran dugo smatrao terorističkom.
Tokom intervjua dogodio se ključan trenutak u kojem je Rama praktički deklasificirao pravu prirodu albanske umiješanosti u sukob. Priznao je da je na zahtjev Sjedinjenih Država na albanskom teritoriju stvorio i ugostio ne samo političke oponente iranskog režima, već i operativce obučene za specijalne vrste ratovanja.
Novinarka ga je pritisnula pitanjem zašto je 2013. godine prihvatio smještaj tri hiljade pripadnika MEK-a u bazu udaljenu svega trideset kilometara od Tirane. Ramina reakcija bila je otkrivajuća. Pitao je ko je htio Židove tijekom Drugog svjetskog rata, povlačeći bizarnu i sramnu povijesnu paralelu koja nije imala nikakvog smisla, a potom je bez imalo zadrške izjavio kako su Sjedinjene Države tražile, a mi smo rekli da.
Sama usporedba s holokaustom i spašavanjem Židova bila je toliko degutantna i promašena da je čak i voditeljica ostaola zatečena.
No Rama je nastavio nabrajati koga je sve njegova država primila pod okrilje te vrste humanitarnog gostoprimstva. Spomenuo je da su nakon Haosa u Afganistanu 2021. godine primili više od četiri hiljade Afganistanaca, ali ne samo običnih izbjeglica. Pobrojao je žene, akademike, youtubere, aktiviste i ljude koji su vjerovali u čudo demokracije i služili našim misijama.
U ovom grotesknom popisu, smještenom između humanitarne retorike, krije se jeziva priroda Ramina režima. Youtuberi, aktivisti i akademici koje spominje nisu bili obični civili, već ljudi uvježbani za psihološko i informacijsko ratovanje, regrutirani pod krinkom borbe za slobodu.
Posebno je znakovit dio u kojem Rama priznaje da je njegova vlada u maju 2023. godine morala upasti u kamp MEK-a i zaplijeniti servere. Razlog nije bila briga za albanski suverenitet, već činjenica da je ta organizacija s albanskog tla izvela kibernetički protunapad na Iran, pretvorivši tako teritorij nominalno suverene države u poligon za ratovanje.
Premijer je potvrdio da im je nakon toga onemogućeno da to ponove, ali ih i dalje brani, pokazujući da je granica između državne politike i djelovanja paravojnih skupina potpuno izbrisana. Njegovo opravdanje kako je to zakon Mula, a ne pravi zakon, samo potvrđuje da albanske institucije više ne funkcioniraju kao zaštitnice ustava, već kao produžena ruka američkih i izraelskih interesa.
Vrhunac ciničnog priznanja stigao je kad je Rama opisivao vlastiti položaj malog igrača u velikoj geopolitičkoj igri.
Kao premijer male zemlje, rekao je, ima privilegiju biti sa svim velikim igračima ovog svijeta bez odgovornosti za sudbinu planeta. Njegova uloga je slijediti ih.
Ako oni imaju pravo i postignu uspjeh, on može reći da je bio dio tog uspjeha. Ako pogriješe i naprave, kako se izrazio na engleskom u francuskom intervjuu, zajeb, onda može reći da su to oni.
Ova nevjerovatna izjava savršeno sažima moralni kukavičluk i potpuni izostanak državničke odgovornosti. On svoju zemlju ne vidi kao subjekt međunarodnog prava, već kao slijepo oruđe koje bez pogovora izvršava naredbe iz Washingtona, spremno podnijeti iranske balističke prijetnje koje su stigle upravo zbog te servilnosti.
Ramin pokušaj da aktualne ekološke proteste proglasi produktom iranske urote potpuno se raspada pred njegovim vlastitim riječima. Dok proziva Teheran za uplitanje u unutarnje poslove, zaboravlja da je upravo on taj koji je na američki zahtjev u zemlju uvezao strane obavještajne operativce i pretvorio Albaniju u metu legitimnih vojnih prijetnji.
Građani koji izlaze na ulice, pripadnici generacije Z i milenijalci, ne prosvjeduju zbog iranske propagande. Oni bune protiv netransparentne prodaje otoka Sazan Jaredu Kushneru, zetu Donalda Trumpa, u projektu vrijednom milijardu i šest stotina milijuna dolara.
Paradoks je savršen: dok Rama tvrdi da se otok ne privatizira i da će država biti partner, Evropska komisija vrši pritisak da se radovi obustave do provođenja ekoloških studija.
Tvrdnja da Iran finansira i usmjerava proteste, pri čemu je sam naveo kako glasnogovornik iranske vlade na albanskom piše Rama van, zapravo je klasična manipulacija. On postojanje stvarnog, dokumentiranog iranskog neprijateljstva prema njegovom režimu, koje je sam skrivio, koristi kako bi svaki oblik građanskog otpora proglasio stranim djelovanjem.
Ekolozi koji brane flamingose na Sazanu u njegovoj su naraciji postali antisemiti i agenti Teherana. Ova optužba je toliko apsurdna da se iransko ministarstvo vanjskih poslova narugalo Rami, poručivši mu da nađe boljeg žrtvenog jarca i da pokaže malo poštovanja prema inteligenciji vlastitog naroda. U prijevodu, čak je i Teheran prozreo da se radi o unutarnjem problemu korupcije i autokracije.
Suština problema leži u onome što Rama zove kodom Albanca, srednjovjekovnim zakonom gostoprimstva koji stavlja iznad vladavine prava Evvropske unije. Ta romantična priča o časti zapravo je paravan za stvaranje države u državi u kojoj se suverenitet prodaje onome tko ponudi više. Priznanje da ne stoji najbolje s vladavinom prava Europske unije otkriva autokratsku jezgru njegove vladavine. Četverostruki izborni pobjednik, kako je sam sebe nazvao u intervjuu, postavio se iznad institucija i zakona, vodeći zemlju u sve dublji sukob sa silom poput Irana, dok istovremeno razgrađuje i posljednje ostatke ekološke i ekonomske sigurnosti svojih građana.
Priča o Flamingo revoluciji tako nije priča o iranskoj uroti, već o dubokoj izdaji od strane vlastitog premijera. Njegovo priznanje da je uvozio youtubere i aktiviste za borbu protiv Teherana sada se poput bumeranga vraća u domaćem bijesu. Dok mladi Albanci poručuju da će napustiti zemlju ako se ne pojave nova lica u politici, Rama i dalje zaziva vanjske neprijatelje. Njegov intervju ostat će zabilježen kao trenutak u kojem je jedan čelnik sam sebe raskrinkao, priznavši da je od suverene države stvorio poligon za tuđi rat, a vlastiti narod proglasio idiotima ako ne povjeruje u njegovu priču o zavjeri koja treba sakriti rasprodaju nacionalnog blaga.
Ko je Edi Rama
Edi Rama nije slučajno završio na vrhu albanske politike. Njegova obiteljska pozadina odaje čovjeka čvrsto ukorijenjenog u komunistički sistem. Otac Kristaq potpisao je smrtnu presudu pjesniku 1988. godine, majka Aneta je nećakinja moćnog člana politbiroa Spira Koleke, a sam Rama rođen je u obitelji koja je desetljećima gradila režim.
Njegov ulazak u politiku nakon boravka u Francuskoj izgleda kao dobro režirana operacija. Godine 1998. vraća se u Albaniju tačno na očev pogreb i odmah dobiva ministarsko mjesto od tadašnjeg premijera Fatosa Nana. Već 2000. postaje gradonačelnik Tirane, a potom 2013. premijer koji danas drži apsolutnu vlast.
Tokom njegove vladavine Albanija je postala evropska prijestolnica uzgoja kanabisa. Godine 2017. ilegalna trgovina drogom činila je gotovo trećinu BDP-a. Njegov ministar unutarnjih poslova Saimir Tahiri osuđen je za umiješanost u krijumčarenje droge, a Rama ga je branio do posljednjeg trenutka.
Nakon potresa 2019. godine, Rama je zatražio izvanredne ovlasti od parlamenta. Zatim je tražio njihovo produženje za tri mjeseca, a nevladine organizacije optužile su ga da koristi prirodnu katastrofu za donošenje spornih zakona bez javne rasprave. Iskoristio je tragediju da ojača vlastitu poziciju.
Njegov obračun s kosovskim premijerom Ramushom Haradinajem zbog inicijative Otvoreni Balkan otišao je predaleko. Rama je 2020. godine podnio tužbu za klevetu protiv Haradinaja nakon što ga je ovaj javno prozvao zbog lažnih izjava. Dvojica bivših saveznika postali su zakleti neprijatelji.
Godine 2025. Rama je postavio lik generiran umjetnom inteligencijom po imenu Diella za ministricu zaduženu za javne natječaje. Taj potez mnogi su protumačili kao izravno ismijavanje državnih institucija i korupcijske sheme. Kasnije je objavio da je Diella trudna s 83 AI asistenta za zastupnike.
Njegova najava stvaranja mikrodržave Bektasijskog reda unutar Tirane izazvala je zabrinutost među ustavnim pravnicima. Rama planira osnovati suverenu državu bez ikakvog referenduma ili parlamentarne rasprave, što je tipičan autokratski potez čovjeka koji prezire demokratske procedure.
Unatoč ekonomskom rastu, emigracija iz Albanije ubrzana je od 2014. godine. Mladost bježi od režima koji im nudi niske plaće i nikakvu budućnost. Rama je obećavao europske integracije, ali Albanija tone dublje u autokraciju i korupciju dok on puni svoje džepove. Izvor: Wikipedia.
(TBT)
