GEOPOLITIKA
Politički jaz oko iranskog nuklearnog sporazuma i Rusije
mogao bi SAD i njihove evropske saveznike dovesti u sukob koji podsjeća na uvod
u iranski rat.
FOTO: (public)
Politički jaz oko iranskog nuklearnog sporazuma i Rusije
mogao bi SAD i njihove evropske saveznike dovesti u sukob koji podsjeća na uvod
u iranski rat.
Evropske vlade pokreću koordiniranu molbu novoizabranom
predsjedniku Donaldu Trumpu da ne napusti iranski nuklearni sporazum ili
NATO-ov oštar stav prema Rusiji, upozoravajući na strašne posljedice koje mogu
povećati rizik od rata i oslabiti transatlantski savez. Na sastanku iza
zatvorenih vrata, saznaje Foreign Policy, diplomate iz Evrope, Kanade i drugih
saveznih nacija izrazile su zabrinutost za redoslijed Trumpovih
vanjskopolitičkih prioriteta s ključnim članom predsjednikovog tima za
tranziciju.
Evropski izaslanici rekli su Trumpovom savjetniku Jamesu
Carafanu kako se nadaju da će nova administracija nastaviti s prihvatanjem
zajedničkih vrijednosti, uključujući borbu za ljudska prava i zajedničku
politiku odbrane s NATO-om. Tokom privatnog sastanka u ponedjeljak, Carafana su
također pitali o pristupu nove administracije kada je riječ o iranskom
nuklearnom sporazumu, prema navodima jednog zvaničnika, upućenog u detalje koji
je sve pojasnio za FP. Strani delegati su otišli sa sastanka ne saznavši ništa
o Trumpovim planovima za Iran, rekao je zvaničnik.
Istočnoevropske diplomate, prisutne na sastanku, tražile su
da se naglasi važnost činjenice da se nikakvo približavanje SAD-a i Rusije neće
desiti na račun NATO-ovih najranjivijih članica, posebno malih baltičkih
zemalja koje žive u sjeni svježe samouvjerene Rusije. Izjavili su kako su
očekivali da Washington održi američka
obećanja sa NATO-ovih samita u Varšavi i Walesu, te ponovo potvrde obećanja o
odbrani Estonije, Latvije, Litvanije i Poljske od rastuće ruske agresije.
Carafano, potpredsjednik za pitanja odbrane i vanjske
politike u konzervativnoj fondaciji Heritage, pozvao je starije diplomate na
sastanak u sjedište u Washingtonu kako bi čuo sve o brigama u vezi s dolazećom
administracijom. Carafano je insistirao da on nije domaćin prijema u ime
novoizabranog predsjednika. Ali diplomate i članovi Kongresa kazali su kako razumiju
da postoje izgledi da se upravo on istakne kao veza Trumpovog tima za pitanja u
State Departmentu. Glasnogovornik fondacije Heritage kazao je da je Carafano
ove sedmice na putu i da je zauzet. Politico je prvi objavio da je Carafano
povezan s Trumpovim timom za tranziciju.
Upozoreni Trumpovim komentarima, još kao kandidata, u kojima
je obećao da će ukinuti ili „nanovo pregovarati“ iranski nuklearni sporazum, i
hvalio ruskog predsjednika Putina, zapadni diplomate se plaše da će Trump, ako
uspije sa svojom retorikom iz kampanje, pokrenuti dramatično razilaženje u
američkim odnosima s evropskim saveznicima neviđeno od uvoda američke invazije
na Irak 2003.
Američki kongresmeni kažu da Trumpov tim tek mora iznijeti
svoje planove za iranski nuklearni sporazum, ali republikanci očekuju da će
nova administracija zauzeti mnogo oštriji stav prema Teheranu. Sporazum iz
2015.je postavio granice na državni nuklearni program, u smislu sprečavanja
proizvodnje nuklearnog oružja, a zauzvrat su ukinute štetne ekonomske sankcije.
Sporazum su godinama pregovarali Iran i svjetske sile. Ali članovi Trumpovog
tima za tranziciju vlasti, i agresivni kandidati koji su u opticaju za
imenovanja na starije pozicije u njegovoj administraciji, kritikuju iranski
sporazum i već su govorili o nametanju novih ekonomskih sankcija Iranu.
Iako je Trump odstupio od republikanske dogme u odnosu prema
vanjskoj politici u nekim područjima, kad je riječ o iranskom sporazumu, čvrsto
stoji uz establišment republikanske stranke. Ovo pitanje će vjerovatno biti na
samom vrhu prioriteta novom predsjedniku i Kongresu kojim upravljaju
republikanci.
„Ovo je jedno od malobrojnih vanjskopolitičkih pitanja koje
će ujediniti udaljene elemente republikanske stranke“, kazao je Mark Dubowitz,
savjetnik kongresmena i dviju uzastopnih administracija oko sankcija Teheranu.
„Kad govorimo o
pitanju Irana, mislim da postoji apsolutna podrška drugačijem pristupu Iranu“,
kazao je Dubowitz, izvršni direktor Fondacije za odbranu demokratije. Nuklearni
sporazum „kakav poznajemo, promijenit će se iz temelja, kao i politika prema
Iranu kakvu poznajemo.“
Iako Trumpov tim tek mora najaviti ko će biti na ključnim
pozicijama za nacionalnu sigurnost, pa tek kasnije pojasniti pristup novoizabranog
predsjednika Iranu, evropske vođe se spremaju uvjeriti Trumpa da ispoštuje
nuklearni sporazum.
Evropljani Trumpovo kritiziranje iranskog sporazuma vide kao
dio šire i opasnije tendencije ka uništavanju osnovnih postulata međunarodnog
uređenja zasnovanog na vladavini zakona i ljudskih prava. Kao drugi primjer oni
navode Trumpovo odbijanje izuzetno važnog sporazuma o klimatskim promjenama, dogovoren
prošle godine u Parizu, a stupio je na snagu tek prije dvije sedmice, nekoliko
dana prije njegove iznenađujuće predsjedničke pobjede.
U govoru na konferenciji o klimatskim promjenama u utorak u
Marakešu, u Maroku, francuski predsjednik François Hollande pozvao je Trumpa da
podrži tzv. Pariški sporazum, kojeg je opisao kao „trajni“.
„Sjedinjene Američke
Države – najmoćnija svjetska ekonomija, drugi najveći emiter stakleničkih
plinova – moraju poštovati garancije koje smo postavili“, kazao je Hollande,
prenosi Associated Press. „To nije prosto njihova dužnost; to im je u
interesu.“
Jedan od diplomata Vijeća sigurnosti UN-a, u razgovoru za FP
(pod uvjetom anonimnosti), nazvao je iranski sporazum, sporazum o klimatskim
promjenama i planove za održivi razvoj „vjerovatno najvećim, najčešće isticanim
uspjesima multilaterizma u prošloj godini .“ Ipak, sve su to „pitanja koja je
nova administracija uzela kao primjere stvari koje treba mijenjati.“
„Rezultat američkih
izbora nije promijenio naše viđenje niti jednog od tih uspjeha“, kazao je
diplomata. „I dalje vjerujemo da je iranski sporazum najveća pojedinačna i
najbolja stvar koja se u zadnje vrijeme dogodila u sprečavanju Irana da ikada
proizvede nuklearno oružje“.
Evropske diplomate također upozoravaju na Trumpova javna
izražavanja divljenja Putinu, čije su snage pokrenule novu masovnu rundu udara
na istočni Alep u Siriji ove sedmice, nekoliko sati nakon navodno prijateljskog
telefonskog razgovora s Trumpom. Rusija, i rast nacionalizma, predstavljaju
„stratešku prijetnju“ međunarodnom poretku, a „međunarodna zajednica se mora s
tim suočiti“, izjavio je diplomata Vijeća sigurnosti.
U narednim danima Britanija, Njemačka i druge evropske vlade
namjeravaju pritisnuti Trumpov tim da sačuva iranski sporazum, potvrdi svoju
podršku NATO-u i razmotri agresivnu politiku Rusije prema Siriji i Ukrajini.
„Bit ćemo izričiti“ prema novom američkom vodstvu „da se
moramo držati međunarodnog sistema… i to ne znači promjenu naše politike i hvatanje
za rusku politiku“, kazao je diplomata.
Izražavajući zabrinutost oko sudbine iranskog nuklearnog
sporazuma, glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Njemačke u srijedu je
za medije u Berlinu izjavio: „Možete biti sigurni da ćemo je [Trumpovu
administraciju] pokušati uvjeriti da ono što smo dogovorili prije godinu i po,
i otad implementirali, riječima i djelima, ostaje, iz naše perspektive,
ispravna politika.“
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Federica
Mogherini izjavila je da SAD ne može tek tako odbaciti iranski sporazum. „Reći
ću vam veoma jasno da ovo nije bilateralni sporazum. Ovo je multilateralni
sporazum, potvrđen rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a“, kazala je u nedjelju.
„U našem je evropskom interesu, ali i interesu i obavezi UN-a, garantirati
potpuno provođenje sporazuma.“
Bivši američki zvaničnici i eksperti za sankcije kažu da
novoizabrani predsjednik ima niz opcija na raspolaganju da ili jednim potpisom
automatski ubije sporazum ili ga pomoću hiljada rezova postepeno uništi.
Najjednostavniji način za Trumpa da odbaci sporazum je
prosto povući olakšice u vezi sa sankcijama nuklearnog programa, kazao je Richard Nephew, koji je pomogao prilikom
nadgledanja politike sankcija u State Departmentu dok nije odstupio prošle
godine.
Ili bi predsjednik mogao nametnuti niz novih sankcija Iranu
za aktivnosti pored njegovog nuklearnog programa, poput kršenja ljudskih prava,
podržavanja terorizma, ili lansiranja balističkih projektila. Svaka od ovih
sankcija opet bi mogla spriječiti razvoj iranske ekonomije. Ministarstvo
finansija SAD-a bi također, pod Trumpovim vodstvom, također moglo odlučiti da
izda novi, strožiji, vodič za strane banke što bi ih obeshrabrilo u
transakcijama koje uključuju firme iz Irana.
Najradikalnija opcija za SAD bila bi izjava da Iran nije
uspio ispoštovati svoje obaveze iz sporazuma 2015., navodeći različita navodna
tehnička kršenja. To bi automatski dovelo do vraćanja sankcija pod uvjete
sporazuma.
Bezbroj je načina da se uništi nuklearni sporazum, ali SAD
bi u tom slučaju morale platiti „preveliku cijenu“, kazao je Daryl Kimball,
izvršni direktor Udruženja za kontrolu oružja u Washingtonu.
„Veliki je rizik da
će Iran time obnoviti svoje aktivnosti obogaćivanja urana“, kazao je
Kimball. SAD „ne bi imale podršku svojih
saveznika u Evropi niti drugih partnera… čekala bi ih surova stvarnost.“
Diplomate sa Zapada i drugi koji podržavaju sporazum, koji
je razultat dugogodišnjih i teških pregovora, plaše se da će ishitren potez
SAD-a da poništi nuklearni sporazum prouzrokovati rizik od raskida odnosa s
Evropom koji bi se dalje proširio na druga pitanja i zatrovao atmosferu na
samom početku nove administracije. Također se brinu da bi rušenje sporazuma poljuljalo
umjerenije elemente režima u Teheranu i potaknulo Iran da obnovi svoj zahtjev
za nuklerano oružje. Zauzvrat, to bi dovelo do tenzija i potencijalne američke
ili izraelske vojne akcije.
„Mislim da bismo se
našli u izuzetno opasnoj situaciji u slučaju da propadne iranski sporazum“ zbog
američkog unilaterlanog poteza, kazao je drugi diplomata iz Washingtona, uz
uvjet anonimnosti.
Osim rizika od novog rata na Bliskom istoku, na kocki su i
milijarde dolara, a evropske vlade sigurno bi se razjarile ako nova američka
administracija zatvori prilike za ulaganje na iranskom tržištu. Pod uvjetima
sporazuma, zapadnjačke firme opet imaju dozvolu poslovanja s Teheranom. Ali
pošto su mnoge američke sankcije i dalje na snazi, uključujući zabrane poslovanja
u dolarima, tek nekoliko firmi je izrazilo spremnost da uđe u administrativno
minsko polje, neminovno u odnosima s Teheranom.
Određen broj velikih korporacija isprobavaju teren.
Francuski Total je ušao u posao od 6 mlrd.dolara koji bi pomogao razvoju
offshore plinskih polja u Perzijskom zaljevu. Pod uvjetima iz sporazuma, Total,
kineska nacionalna naftna korporacija i iranski Petropars će plin tražiti bušenjem
u Perzijskom zaljevu.
Dvije aviokompanije su također ušle u sporazume s Teheranom.
Boeing, veliki američki avioproizvođač, postigao je sporazum o snabdijevanju
Irana novim putničkim avionima koji bi pomogli moderniziranje njegove
avioindustrije. Francuski Airbus je također dogovorio prodaju aviona Teheranu. Ministarstvo
finansija SAD-a je otkazao oba sporazuma koji vrijede desetine milijardi
dolara.
Predsjedavajući Komiteta za vanjske poslove Senata Bob
Corker zauzeo je manje agresivan stav prema ovom pitanju. Ali, Corker je u
utorak izjavio da bi prioritet nove Trumpove administracije trebao biti zahtjev
da se Iran strogo drži sporazuma, za kojeg on i drugi republikanci kažu da je prekršen. On ipak nije pozvao na
ukidanje nukleranog sporazuma i upozorio je da će SAD morati adekvatno
obrazložiti svoje stavove evropskim partnerima.
„Mislim da moramo
upamtiti da u ovom procesu kraj sebe moramo zadržati Evropljane i druge“,
izjavio je Corker za MSNBC. Senator Tennesseeja je spominjan kao potencijalni
Trumpov izbor za državnog sekretara, iako su se spekulacije prebacile na druge
kandidate, uključujući bivšeg gradonačelnika New Yorka Rudyja Giulianija.
U Kongresu su republikanci podijeljeni kad je riječ o
iranskoj politici. Neki se slažu sa ukidanjem sporazuma, a drugi traže način da
se nametnu nove sankcije i u isto vrijeme iskaže spremnost za pregovaranje
novog sporazuma kojim bi se riješili, kako oni vjeruju, propusti u postojećem
sporazumu. Trump stalno kritizira nuklearni sporazum i predložio je da on
„ispregovara“ novi.
Predsjednik Barack Obama ovaj nuklearni sporazum predstavlja
kao jedan od njegovih najvećih diplomatskih postignuća. Na konferenciji za
medije održanoj u ponedjeljak, njegovoj prvoj konferenciji od uznemiravajuće
pobjede Trumpa nad demokratskom kandidatkinjom Hillary Clinton, Obama je stao
uz ovaj sporazum rekavši da se do sada pokazao uspješnim.
„Poništiti dogovor
koji već funkcionira i sprečava Iran da proizvodi nuklearno oružje bilo bi
teško objasniti – naročito ako bi alternativa bila da ga se oslobodi ikakvih
obaveza i da zeleno svjetlo za nuklearno oružje“, kazao je Obama.
Spekulira se da još jedna ideja kruži desničarski naklonjenom
politikom, a to je povećati pritisak na Iran te u isto vrijeme oslabiti
sankcije Moskvi zbog njene intervencije u Ukrajini – razmjena za smirivanje
Rusije i Evrope zbog nuklearnog sporazuma. Sankcije u vezi s Ukrajinom prilično
štete ruskoj ekonomiji i pogađaju neke sektore u Evropi, a neke evropske vlade
nervozno čekaju ukidanje sankcija.
„Šta da se za njemačke
poslove postavi uvjet: ili ćete poslovati s Rusijom ili s Iranom, ali nikako s
objema državama?“ kazao je Dubowitz.
Ruski zvaničnici, koji su srdačno pozdravili Trumpov
predsjednički trijumf, daju oprezno optimistična predviđanja oko toga šta bi
novi predsjednik mogao spremati za Moskvu. Govoreći na investicijskom forumu u
New Yorku, u utorak, bivši ruski ministar finansija Alexei Kudrin je rekao da odnosi
SAD – Rusija imaju šansu za poboljšanje 50:50. Također je predvidio da je
moguće postepeno otkazivanje ekonomskih sankcija.
(TBT, FP, Prijevod Jasmina Drljević)