Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (Peace Implementation Council – PIC) reagirao je „oštro” na antidejtonske izjave iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), ali konkretne mjere izostaju. Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Christian Schmidt, naglašava kako je PIC spreman štititi građane BiH „ako to bude potrebno“, no njegove riječi zasad ostaju na razini prijetnji.
Jedna od tema sjednice bila je i „međunarodna ekspertiza“ o državnoj imovini, ali detalji rezultata Radne grupe Visokog predstavnika (OHR) i PIC-a ostaju nedostupni javnosti. Ranije je nagoviješteno da će pitanje državne imovine biti regulirano državnim zakonom u Parlamentu BiH. PIC, također, naglašava važnost Ustava BiH, ali ostaje nejasno kako će se nositi s nedavnom suspenzijom OHR-a i Ustavnog suda BiH u RS-u.
Oštre osude napada na Dejtonski mirovni sporazum i ustavni poredak BiH ne prate konkretna djelovanja PIC-a i OHR-a. Analitičari upozoravaju da je i izostanak „adekvatne reakcije“ međunarodne zajednice vladajućoj eliti u RS-u omogućio suspenziju OHR-a i Ustavnog suda BiH, dovodeći kompletnu državu u ozbiljnu političku krizu. U vrijeme globalnih potresa, secesionistički pritisci i ruski utjecaj u BiH postaju izraženiji, na što je nedavno upozorio i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
Psiholog i politički analitičar iz Sarajeva Ibrahim Prohić kaže da je „bosansko pitanje“ povezano sa sudbinom Balkana i njegovom stabilnošću. „Radi se o geostrateškim pitanjima EVrope, ali bojim se da svjetska diplomacija možda još ne razumije povijesnu prekretnicu koju svijet danas živi“, kaže Prohić za DW.
Umjesto na BiH, kritike treba usmjeriti ka međunarodnoj zajednici
Umjesto kritika prema BiH, Prohić poziva na fokusiranje na međunarodnu zajednicu. Po njemu, PIC ima ovlasti pa mora imati i odgovornost, ali te ovlasti nisu adekvatno korištene. Zato BiH postaje klasičan primjer zamrznutog konflikta i „jedina evropska država kojoj se ne dozvoljava kretanje”, a PIC postaje „tigar od papira“. Ključno pitanje ostaje, kaže Prohić: zašto je međunarodna zajednica doživjela neuspjeh u rješavanju problema u BiH?
„Međunarodna zajednica nije riješila temeljno pitanje karaktera svoje intervencije u BiH pa su moguća tri modaliteta, protektorat, posredovanje i arbitraža. Ali u praksi svjedočimo konfuziji i izostanku sva tri spomenuta pristupa“, napominje Prohić. Iz takve nedorečenosti, kaže sugovornik DW-a, proizlazi nefunkcionalnost PIC-a, visokog predstavnika i vodećih veleposlanika u BiH, dok nasrtaji na ustavni poredak BiH i mir ostaju nekažnjeni.
PIC, osnovan 1995. godine u Londonu, sada se suočava s izazovima. Rusija je 2021. godine napustila Upravni odbor PIC-a. Miloš Šolaja, banjalučki profesor međunarodnih odnosa, kritizira PIC kao „birokratiziran stroj” koji je izgubio svoju svrhu. Ova organizacija sa 55 članica, danas djeluje gotovo bez smjera i jasnih procedura. Međunarodni odnosi su drugačiji, što djelovanje PIC-a, tijela koje „odavno nema konsenzus u odlučivanju“, čini još složenijim, smatra Šolaja.
„PIC je neka vrsta samonikle tvorevine koji je osnovala britanska diplomacija i, kao takva, nema nikakvo uporište u Mirovnom ugovoru. To je jedna malo veća međunarodna organizacija čijih je 55 članica osnivača davno zaboravljeno. Ostao je samo Upravni odbor PIC-a, a s promijenjenim Dejtonskim sporazumom i drugačijim međunarodnim okolnostima, PIC je lako (samo)razmontirati“, kaže Miloš Šolaja za DW.
Visoki predstavnici u BiH kao „naredbodavci” i(ili) „sljedbenici demokratskih principa”
PIC, koji bi trebao brinuti o provedbi Dejtonskog sporazuma, suočava se s izazovima zbog nedostatka jasnih smjernica i procedura. Analitičari ukazuju na različite pristupe visokih predstavnika u prošlosti. Jedni su se ponašali kao „naredbodavci“, dok su drugi slijedili „demokratske principe“, kaže Milan Sitarski, analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara. Međutim, nedostatak jasnih smjernica ostavlja PIC u stanju nefunkcionalnosti.
„Evropljani su sve skeptičniji prema naredbodavnom diskursu, karakterističnom za sve pokušaje ‚reprimitivizacije’ europskih, pa i ostalih društava. Nositelji takvih pokušaja u BiH će po svoj prilici biti razočarani ovom tendencijom vraćanja Evrope njezinim temeljnim vrijednostima poput dijaloga i usuglašavanja, koji ne mogu zaobići ni našu zemlju“, kaže Sitarski za DW.
BiH je dio Evrope i sigurnosno pitanje Evropskog kontinenta
Analitičari, međutim, upozoravaju na to da je među nositeljima europskih vrijednosti danas i ekstremni desničar Geert Wilders. Ibrahim Prohić zaključuje da je neizvjesno kada će BiH, s (ne)djelotvornim PIC-om i sve jačim desničarskim pokretima u Europi, biti spremna za Evropsku uniju, ali da je neupitno da ona jest dio Evrope, te da je sudbina BiH sigurnosno pitanje Eropskog kontinenta.
PIC je formiran na Londonskoj konferenciji 1995. godine i sastoji se od 55 zemalja i organizacija koje na različite načine pružaju podršku mirovnom procesu u BiH. Londonska konferencija o provedbi mira također je dovela do uspostave Upravnog odbora PIC-a (11 članova) kojim predsjedava visoki predstavnik za BiH.
(TBT,DW)
