Moć percepcije
Kada je u pitanju određivanje ličnosti i karaktera, vještačka inteligencija (AI) ne može replicirati osobnu percepciju, piše Psychology Today. Interakcija sa strancem, poznanikom ili povučenim komšijom uključuje mješavinu intuicije i instinkta. AI može da sortira statistiku, istražuje i izračunava brzinom munje, ali – nedostaje šesto čulo. U društvenom okruženju, ona ne može njegovati hemiju ili vezu kroz izgradnju odnosa. Odlična je za obavljanje zadataka i preuzimanje podataka, ali nema ljudski instinkt, piše Psychology Today.
Ali može li AI pomoći u analizi rizika? Apsolutno. Može uključivati pomoć procjenitelju prijetnji u proaktivnim predviđanjima.
AI može da predloži metode otkrivanja opasnosti
Na pitanje može li pomoći u otkrivanju opasnih ljudi, Chat GPT je imao odgovor. U onome što je pružio našlo se nekoliko kategorija.
Prepoznavanje lica: analiziranje crta lica i njihovo uparivanje sa poznatim bazama podataka pojedinaca od interesa, uključujući upotrebu ove tehnologije u javnim prostorima i oblastima visoke sigurnosti za identifikaciju osoba sa kriminalnom historijom ili na listama za posmatranje.
Video nadzor: analiza uživo ili ranije snimljenih video zapisa u realnom vremenu, otkrivanje sumnjivog ponašanja, prepoznavanje oružja ili prepoznavanje drugog potencijalno opasnog ponašanja.
Obrada prirodnog jezika: AI može analizirati tekst, pisani ili izgovoreni, da bi identificirao potencijalne prijetnje ili potencijalne indikatore opasnog ponašanja. Od posebnog značaja za modernu internet eru, ovo bi moglo uključivati praćenje platformi društvenih medija radi otkrivanja znakova nasilja ili ekstremizma.
Analiza ponašanja: korištenje AI algoritama za prepoznavanje potencijalno opasnih obrazaca ponašanja kako bi se identifikovala abnormalna odstupanja od „očekivanih normi“. Ova vrsta analize može biti korisna na javnim mjestima kao što su aerodromi ili na radnom mjestu.
Integracija i analiza podataka: objedinjavanje i analiza podataka iz više izvora, koji mogu uključivati baze podataka o krivičnoj evidenciji, historiju putovanja i aktivnosti društvenih medija.
Chat GPT je u svoj odgovor ugradio dobro utemeljeno odricanje odgovornosti, uključujući priznanje da, iako AI može da funkcionira kao dragocjeno sredstvo u otkrivanju potencijalnih prijetnji, „Ljudsko rasuđivanje i intervencija uvijek treba biti uključeni u donošenje konačnih odluka na osnovu rezultata koje generira AI sistem .”
Dakle, ako AI treba da se koristi kao istražni alat za procjenu rizika, ključ je znati šta da delegiramo, a šta da radimo sami.
Korištenje vještačke inteligencije u procjeni rizika od nasilja
Benjamin Spivak i Stephane Shepherd istraživali su upotrebu AI u procjeni rizika od nasilja. Usvojili su definiciju AI kao algoritma koji je sposoban da „izvrši neku funkciju za koju se ranije smatralo da je isključiva za ljudsku inteligenciju“. Naučnici su primetili da tumačenje vještačke inteligencije na ovaj, ograničen, način može predstavljati samo novi termin za davno uspostavljenu praksu.
Baveći se pitanjem transparentnosti, Spivak i Shepherd opisuju faktore koji podržavaju ljudsko shvatanje rizika kao „neprovidno“, napominjući da će na procjenu rizika kliničara vjerovatno uticati procesi van svijesti ili će uključivati procese koji prkose adekvatnom objašnjenju.
S tim u vezi, oni primjećuju da, iako kliničar može da objasni izbor klasifikacije procjene rizika, diskutabilno je da li objašnjenje tačno odražava proces kojim je do klasifikacije došlo ili ne.
Spivak i Shepherd objašnjavaju da se, za razliku od korištenja našeg mozga, procjene rizika zasnovane na vještačkoj inteligenciji zasnivaju na matematici, što olakšava istraživanje o tome da li bi klasifikacija rizika bila drugačija da je subjekt drugačijeg uzrasta ili da nema krivični dosije. Oni objašnjavaju da ovi odgovori neće biti pouzdani tamo gde presuda o procjeni rizika uključuje ljudsku diskreciju.
Kombinirajući istraživanje sa zdravim razumom, stručnjaci za procjenu pretnji mogu proaktivno da koriste vještačku inteligenciju u kombinaciji sa ljudskom moći percepcije u ciljanoj prevenciji nasilja.
(TBT)
