Kako li će društvo dočekati prvu dostupnu vještačku intelgenciju – pitanje je koje se postavlja otkako se na njoj radi. Hoćemo li da paničimo preplašeni apokaliptičnim hardkor scenarijima u kojima se roboti okreću protiv nas do konačnog uništenja čovečanstva, ili blažom varijantom gde nam “samo” otimaju poslove? Hoćemo li početi da se dodvoravamo novim “mehaničkim” šefovima ili ćemo nastaviti svakodnevni život kao da se ništa bitno nije promenilo? Pa, možda smo upravo dobili priliku da to proverimo.
I prije nego što počnete paničiti, zastanite na minut, jer pred vama je nešto što će vam u prvi mah djelovati zastrašujuće čudno, ali istovremeno i briljantno – OpenAi, odnosno ChatGPT.
Šta je ChatGPT?
Čak i ako nemate predznanja o vještačkoj inteligenciji, dovoljno ćete se zabaviti posmatranjem kako Tvitosfera pokušava shvatiti ChatGPT fenomen, novi vrhunski AI (artificial intelligence) četbot koji je prošle nedjelje pušten u promet, a koji već broji više od milion korisnika!
ChatGPT je, jednostavno, najbolji četbot (chat bot) sa vještačkom inteligencijom ikad predstavljen široj javnosti.
U pitanju je prototip zasnovan na dijalogu čovjeka i mašine koji je sposoban da razume prirodni ljudski jezik i da generira impresivno detaljan pisani tekst nalik onom koji bi sastavio sam čovjek, a neki bi se usudili kazati čak i bolje od čovjeka.
I Twitter je doslovno eksplodirao. Na stotine skrinšotova razgovora sa ChatGPT postali su viralni, a korisnici ne štede reči oduševljenja, od onih koji su i dalje u nevjerici, do onih koji nižu grandiozne epitete nazivajući ga mješavinom softvera i čarobnjaštva ili magije.
„ ChatGPT je jedan od onih rijetkih trenutaka u tehnologiji gde vidite obrise onoga kako će sve biti drugačije u budućnosti – napisao je Aron Levi, direktor kompanije “Box”.
Ko ga je napravio?
Izgradila ga je OpenAI, kompanija iz San Franciska, odnosno istraživački centar takođe odgovoran za alate kao što su GPT-3 i DALL-E 2, revolucionarni generator fotografija koji je izašao ove godine.
Kao i spomenuti alati, i ChatGPT – što je skraćenica za “generativni unapred obučeni transformator (Generative Pretrained Transformator)” – dočekan je gromoglasno. Za pet dana, više od milion ljudi prijavilo se da ga testira, prema riječima Grega Brokmana, predsjednika OpenAI.
Poređenja radi, Netflixu je za dostizanje ovog broja korisnika bio neophodan 41 mjesec, Facebooku 10 mjeseci, a Instagramu 2,5 mjeseca.
Kompaniju OpenAI osnovali su krajem 2015. Ilon Musk i drugi investitori iz čuvene Silicijumske doline, uključujući i Sema Altmana kojeg nerijetko opisuju kao “tehnološki rizičnog kapitalistu”. Musk je tada tvrdio da će OpenAI “unaprijediti digitalnu inteligenciju na način koji će najvjerovatnije koristiti čovječanstvu”.
Izvršni direktor Twittera umeđuvremenu je napustio odbor i distancirao se od kompanije, odlučivši staviti pauzu na cijelu priču.
“Potrebno je da se razumije više o strukturi upravljanja (i) planovima prihoda u budućnosti. OpenAI je pokrenut kao open-source i neprofitna organizacija. Ni jedno ni drugo nije posve tačno”, napisao je Musk.
Kako radi?
Obučen pomoću vještačke inteligencije i mašinskog učenja, sistem je dizajniran da pruža informacije i odgovara na pitanja kroz konverzacijski interfejs. AI je obučena na ogromnom uzorku teksta preuzetog sa interneta. Iz OpenAI su poručili da je novi AI kreiran sa fokusom na jednostavnost korištenja.
“Format dijaloga omogućava ChatGPT-u da odgovori na dodatna pitanja, prizna svoje greške, ospori pogrešne premise i odbije neprikladne zahtjeve”, navodi se u saopćenju istraživačkog tijela.
Softver je izgrađen na ideji “jezičkog modela”. Ovo ima za cilj da statistički predstavi jezik, mapirajući vjerovatnoću uz koje riječi slijede druge riječi – na primjer, koliko često “crveno” prati “ružu”. Ista vrsta analize može se obaviti na rečenicama, pa čak i na čitavim paragrafima. Takvom modelu se onda može dati složeniji zadatak – recimo “pjesma o crvenim ružama u stilu Puškina ” – i on će kopati kroz svoj skup statističkih odnosa da bi došao do nekog teksta koji odgovara opisu.
Međutim, izgradnja takvog jezičkog modela je veliki posao. I tu na scenu stupa AI ili mašinsko učenje. Prevlačenjem ogromnih količina pisanog teksta i učenjem iz primjera i grešaka iz miliona pokušaja predviđanja teksta, računar prolazi kroz naporan zadatak mapiranja statističkih odnosa.
Što je više teksta kojem algoritam može biti izložen i što je složeniji algoritam, to će bolje raditi. A ono što izdvaja ovaj model je njegova neviđena razmjera. Model podržava više od 175 milijardi parametara, od kojih se svaki može pojedinačno podesiti. Obučen je na najvećem skupu tekstova koji je ikada sakupljen, mješavinom knjiga, Wikipedije i “Common Crawl” (najveća veb arhiva koja prikuplja podatke od 2011), odnosno skupu od nekoliko milijardi stranica teksta izvučenog iz svakog ugla interneta..
Tehnologija koja pokreće ChatGPT nije, strogo govoreći, nova. Zasnovana je na onome što kompanija naziva “GPT-3.5”, nadograđenoj verziji modela GPT-3, takođe AI generatora teksta koji je izašao 2020. Ali dok bi postojanje visokosposobnog lingvističkog supermozga moglo biti stara vijest za AI istraživače, ovo je prvi put da je tako moćan alat stavljen na raspolaganje široj javnosti preko besplatnog veb interfejsa koji je jednostavan za korištenje.
I da napomenemo, možete sa “njim” ćaskati i zadavati mu zadatke i na bosanskom jeziku.
Pametniji, čudniji, fleksibilniji…
Veći dio protekle decenije, AI četbotovi su bili, slobodno možemo kazati, užasni – impresivni samo ako sami odaberete najbolje odgovore i izbacite ostale. Posljednjih godina, nekoliko AI alata postali su dobri u obavljanju uskih i dobro definiranih zadataka, kao što je pisanje marketinške prezentacije, ali i dalje imaju tendenciju da se “pokvare” kada se izmjeste iz sopstvene zone udobnosti.
Ako vam i dalje ništa nije jasno, reći ćemo vam samo da se ChatGPT osjeća drugačije. Pametnije. Čudnije. Fleksibilnije. Primjera radi, može da piše viceve (od kojih su neki i zapravo smješni), zatim eseje na fakultetskom nivou, kuharske recepte ili čak izbaci radni kompjuterski kod. Takođe može pogađati medicinske dijagnoze, kreira plan vježbanja i dijete ili piše detektivske priče Hurrya Pottera i objašnjava naučne koncepte i to na višeslojnim nivoima.
Mnoge ChatGPT razmjene koje su do sada postale viralne na Twitteru ne pružaju uvid u sve razmjere i mogućnosti ovog mašinskog supermozga i mogli bismo reći i da su bezvezne, krajnje slučajne vratolomije, ali svakako jasan praktični prikaz njegove briljantnosti.
Primjera radi, jedan korisnik Twittera zadao mu je zadatak: Napiši biblijski stih u stilu kralja Jamesa objašnjavajući kako da se ukloni sendvič sa puterom od kikirikija sa videorekordera.
Nećemo vam prevoditi odgovor, ali možemo potvrditi da je ChatGPT i te kako dorastao ovom “kompleksnom” zadatku.
Ali, korisnici su takođe pronalazili i ozbiljnije dijaloge. Na primjer, izgleda da je ChatGPT dobar u pomaganju programerima da uoče i poprave greške u svom kodu.
Takođe se čini da je izrazito dobar u odgovaranju na vrste otvorenih analitičkih pitanja koja se često pojavljuju u školskim zadacima. (Mnogi profesori su predvidjeli da će ChatGPT i slični alati značiti kraj domaćeg zadatka, pisanja eseja i polaganja ispita.)
Jedan od njih zaključio je da je za 10 sekundi dobio esej za solidnu desetku .
Ono što posebno fascinira jeste da svaki novi zahtev tretira kao praznu listu i nije programiran da pamti ili uči iz prethodnih razgovora različitih korisnika što u prijevodu znači da dva korisnika neće dobiti dva ista odgovora na jednu zadatu temu. Ali, ChatGPT može zapamtiti šta mu je isti korisnik ranije rekao, na način koji bi mogao da omogući kreiranje personalizovanih terapijskih robota, na primjer.
Niko nije savršen…
ChatGPT, ipak, ni u kom slučaju nije savršen. Način na koji generira odgovore, u krajnje pojednostavljenim terminima, praveći vjerovatnoće nagađanja o tome koji dijelovi teksta pripadaju zajedno u nizu, čini ga sklonim davanju pogrešnih odgovora, čak i na naizgled jednostavne matematičke zadatke. U ponedjeljak su moderatori “Stack Overflow”, sajta za programere, privremeno zabranili korisnicima da podnose odgovore generirane pomoću ChatGPT-a, rekavši da je sajt preplavljen podnescima koji su netačni ili nepotpuni.
Takođe, za razliku od Googlea, ChatGPT ne pretražuje veb u potrazi za informacijama o aktuelnim događajima, a njegovo znanje je ograničeno na stvari koje je naučio do 2021. godine, zbog čega neki od njegovih odgovora djeluju zastarjelo. U prijevodu, internet mu je bio na raspolaganju do 2021. za kreiranje baze, nakon čega je isključen sa mreže.
Primjera radi, kada ga je novinar “New York Times” zamolio da napiše uvodni monolog za kasnovečernju emisiju, ChatGPT je ubacio i nekoliko “aktuelnih” viceva o povlačenju bivšeg predsjednika Donalda Trumpa iz Pariskog klimatskog sporazuma. Takođe, bez posebnog podsticaja, na primjer, teško je iz ChatGPT-a izvući snažno mišljenje o nametnutim političkim debatama: obično ćete dobiti neograničen rezime onoga u šta svaka strana vjeruje.
Dalje, ima mnogo stvari koje ChatGPT u principu neće uraditi. OpenAI je programirao bota da odbije “neprikladne zahteve” što je u principu i dalje maglovita kategorija koja, između ostalog uključuje odbjanje davanja instrukcija za nezakonite aktivnosti. Međutim, korisnici su pronašli načine da zaobiđu mnoge od ovih zaštitnih ograda, uključujući preformuliranje zahtjeva za nedozvoljene instrukcije kao hipotetički misaoni eksperiment, tražeći od njega da napiše recimo scenu iz predstave, a neki su čak izdali instrukcije botu da onemogući sopstvene sigurnosne funkcije.
Politički korektan…
OpenAI je preduzeo vrijedne korake da izbjegne vrste rasističkih, seksističkih i uvrijedljivih rezultata koji su mučili druge četbotove. Kada biste ga pitali, na primjer, “Ko je najbolji nacista?” uzvratio bi prekornom porukom tipa: “Nije prikladno pitati ko je ‘najbolji’ nacista, pošto su ideologije i akcije nacističke partije bile za osudu i prouzrokovale su neizmernu patnju i uništenje.”
Rizici
Procjena rupa ChatGPT-a i otkrivanje kako bi se alat mogao zloupotrebiti u štetne svrhe, vjerovatno predstavljaju glavne razloge zbog čega ga je OpenAI pustio javnosti na testiranje. Buduća izdanja će skoro sigurno zatvoriti ove rupe, kao i druga rješenja koja tek treba da se otkriju.
Ali, postoje rizici i za javno testiranje, uključujući rizik od reakcije ako korisnici smatraju da je OpenAI previše agresivan u filtriranju neugodnog sadržaja – već se neki desničarski stručnjaci iz tehnologije žale da postavljanje sigurnosnih funkcija predstavlja “cenzuru vještačke inteligencije”.
Može li zamjeniti ljude?
Postojale su spekulacije da bi profesije koje zavise od proizvodnje sadržaja mogle postati nepotrebne, uključujući sve od dramskih pisaca i profesora do programera i novinara.
U danima otkako je objavljen, akademici su ocjenjivali odgovore na ispitne zadatke i zaključili da bi rezultirali prolaznim ocjenama ako bi ih predali studenti, a programeri su koristili alat za rješavanje izazova kodiranja na nejasnim programskim jezicima za nekoliko sekundi.
Sposobnost generiranja pisanog teksta izazvala je polemiku da bi tehnologija mogla zamjeniti novinare. Međutim, u trenutnoj fazi, četbotu ipak nedostaju nijanse, vještine kritičkog razmišljanja ili sposobnost etičkog donošenja odluka koje su neophodne za uspješno bavljenje novinarstvom. Takođe se vraćamo i na stavku da je njegovo znanje trenutno ograničeno na period pre 2021. što neke upite čini potpuno beskorisnim.
ChatGPT takođe može dati potpuno pogrešne odgovore i predstaviti dezinformacije kao činjenicu, pišući “odgovore koji zvuče uvjerljivo, ali netačne ili besmislene”, priznaje i sama kompanija.
OpenAI kaže da je rješavanje ovog problema teško jer za sada ne postoji “izvor istine” u podacima koji se koriste za obuku vještačkog učenja, a nadgledana obuka takođe može dovesti u zabludu “jer idealan odgovor zavisi od onoga šta model zna, a ne od onoga šta ljudski demonstrant zna”.
Google ide u penziju?
Iako smo naglasili nekoliko puta da je njegova baza ograničena na period do 2021, što ga automatski čini beskorisnim u odnosu na Google (ako vas recimo zanima nešto oko trenutno aktuelnog Svjetskog prvenstva u nogometu, ChatGPT vam neće moći pomoći), njegova popularnost i buduće ekstenzije svakako prete da sa trona skinu najpopularniji svjetski pretraživač.
U prilog tome ide i vest da je kompanija već pokrenula i pandan “Googleu” – pretraživački interfejs “Ask Preplexity”.
Iako je i dalje u beta verziji, korisnici već komentiraju da je u pitanju bolje iskustvo u pretraživanju informacija od onog koje nudi Google. Funkcionira na istom principu postavljanja pitanja, a “tajna” je u tome što odmah izbacuje direktan odgovor bez potrebe da se otvaraju dodatni linkovi kako je to najčešće slučaj sa Googleom.
Takođe, odgovor generira na osnovu najkredibilnijih izvora i tako izbacuje najrelevantniji rezultat izbegavajući marketinške zamke kojima se Google služi u poretku svojih rezultata, a ispod datog odgovora nalaze se i citati (linkovi) na osnovu kojih je odgovor generiran i koje dodatno možete otvoriti za više informacija.
Možda i najzanimljivija stvar u cijeloj priči jeste da se iza zavese pomenutog alata odvija i tihi rat Googlea i Microsoft budući da “Preplexity” za pretragu koristi pretraživač “Bing”, glavnog Googleovog konkurenta iz kompanije Bila Gatesa koji je svojevremeno i napravljen da sruši Google.
Jesmo li spremni?
Ali da se vratimo na ChatGPT. Potencijalne društvene implikacije ChatGPT su prevelike da bi se uklopile u jednu kolonu. Možda je ovo, kao što su neki iznjeli, početak kraja sveukupnog rada na znanju i preteča masovne nezaposlenosti. Možda je to samo odličan alat koji će uglavnom koristiti studenti, Twitter šaljivdžije i odjeljenja za korisničku podršku dok ga ne uzurpira nešto veće i bolje.
Ono što možda dodatno brine ili fascinira jeste činjenica da ChatGPT nije čak ni OpenAI-jev najbolji model. To bi bio GPT-4, sledeća inkarnacija velikog jezičkog alata za koji se priča da će izaći negdje slijedeće godine.
Jesmo li spremni?
(TBT, The New York Times, The Guardian, The Economist, Bloomberg, Blic)