REGIONAL
“Želim
vjerovati da ćemo doživjeti vrijeme kada će biti normalno da predsjednik ili
premijer Srbije budu u Srebrenici, da ne izmišljaju druga imena za genocid koji
se tamo dogodio”, kazao je Jovanović za Klix.ba
FOTO: Jovanović
(Agencije)
Gotovo svake
godine neposredno pred obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, kada se
obavlja dženaza i ukop posmrtnih ostataka nevino stradalih civila,
intenziviraju se političke izjave zvaničnika iz BiH i Srbije o samim događajima
u Srebrenici 1995. godine i o potrebi da državni vrh Srbije prizna da se
dogodio genocid.
Odlukom
Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici da u
Potočare nije dobrodošao niko, ko negira da se u Srebrenici dogodio genocid,
ponovo su se uzburkale strasti.
Premijer Srbije
Aleksandar Vučić ove godine neće prisustvovati komemoraciji žrtvama u
Potočarima, ali svoj dolazak je najavio Čedomir Jovanović.
“Želim
vjerovati da ćemo doživjeti vrijeme kada će biti normalno da predsjednik ili
premijer Srbije budu u Srebrenici, da ne izmišljaju druga imena za genocid koji
se tamo dogodio, da ne dolaze tamo zato što to od njih neko traži, nego zato što
su pobijeni nedužni ljudi i što normalni ljudi u normalno vrijeme razumiju, bez
da im iko objašnjava, da je svaki bol isti i da nemamo na svijetu mnogo ljudi
bližih nego što smo mi jedni drugima. Želim da vjerujem da je pred nama vrijeme
kada će Srbija do kraja raskrstiti sa zločinačkom politikom koja u negiranju
genocida ima svoj posljednji izraz, kao i da će raskrstiti sa zločincima koji
su je sprovodili. Doći ću u Srebrenicu, jer vjerujem da takve odnose možemo
izgraditi, jer osjećam duboku ljudsku potrebu da budem tamo 11. jula i jer se
danas ne smijemo sklanjati pred onima koji bi željeli opet da nas vrate mržnji
i ludilu koje nas je sve tako skupo koštalo”, kazao je Jovanović za
Klix.ba.
Jovanović također
ističe da bez potpune iskrenosti u međusobnim odnosima u regionu, što
podrazumijeva normalizaciju stanja na Kosovu, priznanja genocida u Srebrenici i
još mnogo toga, zajednički regionalni projekti bit će samo usamljeni incidenti.
“Svako pitanje
koje pokušava da rasvijetli stanje u našem regionu sudari se sa istim
odgovorom; da bismo imali drugačiji region, odnose zasnovane na razumijevanju i
saradnji, tržište, jedinstven kulturni prostor, da bismo se pomjerili iz živog
blata koje nas žive jede već dvije decenije, moramo prvo odlučiti šta hoćemo da
budemo i kako to želimo da postignemo. Sve dok naša namjera da krenemo ka
Evropi i ka normalizaciji stanja u regionu ne bude imala izraz u jasnim
političkim odlukama, od normalizacije stanja na Kosovu do priznavanja genocida
u Srebrenici, od približavanja vanjske politike EU do poštovanja zakonom
propisanih sloboda, ako ne pokažemo sposobnost da razumijemo druge onako kako
bismo željeli da oni razumiju nas, svaka priča o zajedničkim projektima bit će
usamljeni incident, priča za dnevnike ili strane državnike koji obilaze
domorodačka plemena. Ako hoćemo drugačiji i funkcionalniji svijet oko sebe, mi
sami moramo biti drugačiji nego što jesmo”, smatra Jovanović.
Kada je u pitanju
politička situacija u Srbiji lider LDP-a smatra da je Srbija sada na
prekretnici, jer postoji opredjeljenje da se ide putem evropskih integracija, a
s druge strane sve je manje razumijevanja za sve ono što predstavlja
vrijednosti evropskog društva.
“Danas u
Srbiji 80 posto stanovništva daje prednost “čvrstoj ruci” u odnosu na
demokratske procedure, kod velikog dijela stanovništva spremnost da se kritički
odredi prema prošlosti gotovo da ne postoji. Medijske slobode su na
historijskom minimumu i veliki dio društva radije zamišlja Srbiju kao ruski
oslonac za sukobe sa Zapadom nego kao dio mirnog, stabilnog i integrisanog
regiona.
Ulazak stranaka
ekstremne desnice u parlament jeste opominjući izraz ovog trenda, ali i ubuduće
će glavno pitanje ostati u kojoj mjeri će sljedeća vlada biti spremna da
sprovodi evropsku politiku za koju je dobila ozbiljnu podršku na prošlim
izborima. Svako glumatanje reformi Srbiju gura u zagrljaj snagama koje su je
uništavale u prošlosti, i riješenost da umjesto priče o reformama dobijemo
prave reforme najbolje će se vidjeti kroz odnos prema regionu i spremnost da se
uklopimo u evropske sigurnosne i vanjskopolitičke okvire”, naglašava
Jovanović.
Koliko će nova
vlast u Srbiji biti spremna da krene putem transformacije u jedno drugačije
društvo pokazat će se u narednih nekoliko mjeseci. Srbija je dobila značajnu
podršku u procesu pregovaranja sa Evropskom unijom, ali bez konstruktivnije
uloge prema BiH, bez favoriziranja manjeg bh. entiteta ta transformacija neće
biti potpuna.
“Ako
sljedeća vlada ozbiljno pristupi realizaciji Briselskog sporazuma, ako zauzme
konstruktivnu ulogu u Bosni i Hercegovini, ako ozbiljno krene da se približava
evropskoj sigurnosnoj i vanjskoj politici, doći će vrijeme kad će se proces
pregovaranja odblokirati. U suprotnom, bez istinske želje da se promijene
odnosi u regionu i da se Srbija organizuje kao zemlja slobodnih medija i
pravosuđa, transformisanog državnog aparata, regulisanog položaja svih manjina,
poglavlja pregovora sa Evropskom unijom bit će samo prazna ljuštura briselske
birokratije i neće nas odvesti nigdje”, zaključuje Jovanović.
(The Bosnia
Times)