Iako je Zapad zapravo pokrenuo “ekonomski rat” kao odgovor na rusku vojnu invaziju na Ukrajinu, zabranjujući izvoz širokog spektra robe i prisiljavajući svoje velike kompanije da napuste rusko tržište, kao i zamrzavajući do 60% inostranih rezervi ruske Centralne banke, čini se da ova strategija više ne dovodi do željenih rezultata.
Svrha ovih oštrih mjera bila je dovesti rusku ekonomiju u zastoj – i isprva su stvarno funkcionirale: u prvoj sedmici nakon uvođenja novih sankcija rublja je pala za trećinu u odnosu na dolar, a cijene dionica mnogih ruskih tvrtki su propale. Međutim, tada je haos na ruskim tržištima splasnuo. Tečaj rublje je već značajno porastao u odnosu na minimalne vrijednosti s početka marta i sada se približava prethodnoj razini.
Glavni indeks ruskih dionica pao je za trećinu, ali je kasnije vratio dio gubitaka. Država i većina komapnija plaćaju obveznice i dionice u stranim valutama. Završilo je i panično povlačenje novca s depozita – a Rusi su već vratili većinu novca na svoje račune. Niz mjera koje je poduzela ruska vlada pomogla je stabilizaciji tržišta.
Konkretno, Centralna banka je podigla kamatne stope s 9,5% na 20%, što je stvorilo poticaj za ljude da kupuju ruske vrijednosne papire s dobrim povratom. Bilo je i drugih, manje tradicionalnih mjera. Ruska vlada izdala je uredbu kojom se od izvoznika zahtijeva da 80% svoje devizne zarade pretvore u rublje. Trgovanje na Moskovskoj burzi postalo je “usklađeno”: kratka prodaja je zabranjena, a nerezidenti neće moći prodati svoje dionice do 1. aprila.
Što se tiče realne ekonomije, one, također, u određenoj mjeri odražava stanje u financijskom sektoru. Sedmičn analiza potrošačkih cijena pokazuje da su od početka marta u prosjeku porasle za 5%, jer su mnoge strane kompanije bile primorane napustiti rusko tržište. Zbog toga je smanjena ponuda robe, a zbog sankcija je poskupio i uvoz. Ali u isto vrijeme, ne raste cijena svega. Na primjer, votka, koju proizvode uglavnom domaće tvrtke, sada ne košta puno više nego prije. Cijena benzina također je ostala praktički nepromijenjena, za razliku od situacije na Zapadu.
I iako je još prerano donositi bilo kakve konačne zaključke, u Rusiji je malo dokaza da je njezina ekonomska aktivnost ozbiljno pogođena. Prema analizi temeljenoj na podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, BDP Rusije 26. marta bio je 5% veći nego prije godinu dana. Novinari Economista prikupili su i druge relevantne podatke koji pokazuju da se potrošnja električne energije i željeznički prevoz robe u Rusiji nisu smanjili.
Prema informacijama najveće banke u Rusiji Sberbanka, rashodi su neznatno porasli u odnosu na isto vrijeme prošle godine. To je djelomično zbog činjenice da se uzimaju zalihe prije nego što cijene porastu. Posebno su porasli troškovi kućanskih aparata. No, istodobno su se cijene usluga vrlo malo smanjile, a danas je taj broj znatno veći nego tijekom pandemije.
Vjerovatno će ruska ekonomija i dalje ući u recesiju ove godine – ali iako mnogi zapadni stručnjaci za njega predviđaju “tmurna vremena”, stvarni učinak ovisit će o nekoliko čimbenika. Na situaciju će uvelike uticati hoće li se obični Rusi, u kontekstu dugotrajnog sukoba, početi brinuti za ekonomiju i značajno smanjiti svoju potrošnju.
Osim toga, pitanje je hoće li proizvodnja s vremenom stati, s obzirom na to da će ruskim tvrtkama zbog sankcija biti uskraćen pristup zapadnom uvozu. Prema analitičarima, najranjiviji bi mogao biti ruski zrakoplovni sektor, kao i automobilska industrija. Međutim, mnoga velike kompanije osnovane u sovjetsko doba dugo su navikle raditi bez uvoze, opa se u tom kontekstu naglašava slijedeće: „Ako u svijetu postoji gospodarstvo koje se može nositi s poteškoćama u uvjetima izolacije i blokade, onda je to rusko gospodarstvo.”
Drugi važan čimbenik vezan je uz ruski izvoz energije. Usprkos brojnim sankcijama, Rusija još uvijek opskrbljuje strane kupce naftom u vrijednosti od 10 milijardi dolara mjesečno, što je otprilike četvrtina onoga što je ranije izvozila. Osim toga, nastavlja primati prihode od prodaje plina i naftnih derivata, što je vrijedan izvor valute, kojom se u neutralnim i prijateljskim zemljama može kupovati roba široke potrošnje i potrebni dijelovi. Čak i ako se situacija ne promijeni, ruska ekonomija sasvim je sposobno izdržati neko vrijeme.
(TBT, The Economist)