KULTURA
Sve ono što su
Srbi i komunisti o ustaštvu rekli ne znači da ustaštvo treba biti dio slavnog
hrvatskog nasljeđa. Bilo bi strašno da se to dogodi i možda je upravo ova kriza
trenutak da se legitimni nacionalizam konačno razdvoji od državne Ante
Pavelića, poručio je
FOTO:
Finkielkraut (Agencije)
Slavni francuski
pisac, filozof i esejist Alain izjavio je u subotu u Zagrebu kako ga je stav da
hrvatski ministar kulture Zlatko Hasanbegović iskorištava poslijeratno
totalitarno nasilje kako bi diskreditirao borbu protiv fašizma, te njegovo
dovođenje u pitanje povijesnih istina, nagnalo da uz 500-tinjak europskih
intelektualaca potpiše peticiju za Hasanbegovićevu smjenu.
Peticiju je
potpisao na poziv i zahtjev svojih hrvatskih prijatelja, a ukoliko bi se slično
sutra dogodilo u Francuskoj, osobno bi bio sretan i dalo bi mu nadu kad bi
strani intelektualci učinili tada isto za njega, napomenuo je.
“Sjećanje treba
ostati živo, a nikako dovesti do toga da se pomiješaju epohe”, kazao je
Finkielkraut. “Ako sam ja sada ovdje, to je zato da bih iskazao solidarnost sa
svim Hrvatima koji smatraju da je to što je Hasanbegović na čelu Ministarstva
kulture sramotan čin”, kazao je ugledni europski intelektualac na konferenciji
za novinare u Zagrebu.
Da bi objasnio
zbog čega je danas tu, vratio se u 1991. i vrijeme kada ga je upravo činjenica
da su se Srbi u napadu i razaranju Vukovara opravdavali borbom protiv
antisemitizma nagnala na angažman za Hrvatsku.
“Tada su me
posjetili predstavnici Srba u Parizu koji su od mene kao Židova tražili da
poduprem njihovu borbu u rušenju, kako su rekli, renesanse ustaštva već na
samome njegovu začetku. No, oni su samo pokušavali instrumentalizirati sjećanje
na najgori zločin 20. stoljeća kako bi opravdali rat koji mi se već tada činio
agresorskim”, kazao je.
Stoga je već u
januaru 1991. došao prvi put u Hrvatsku kako bi afirmirao svoju podršku u
borbi Hrvatske za neovisnost. “Tu sam se susreo s hrvatskim intelektualcima,
započeo prijateljstva. Od tada do danas došao sam u Hrvatsku nekoliko puta i
nikada nisam zažalio svoje početno zalaganje”, napomenuo je.
Odvojiti
legitimni nacionalizam od NDH
Skandalozno je to
što su, nakon što su “komunizam i srpski nacionalisti instrumentalizirali
antifašizam, srpski nacionalisti nastojali poistovjetiti hrvatski nacionalizam
s nastojanjima usmjerenim na uskrsavanje ustaštva”, kazao je. “Treba se
oduprijeti tom pokušaju da se na ta nastojanja odgovori rehabilitacijom
ustaštva”, smatra.
Sve ono što su
Srbi i komunisti o ustaštvu rekli ne znači da ustaštvo treba biti dio slavnog
hrvatskog nasljeđa. Bilo bi strašno da se to dogodi i možda je upravo ova kriza
trenutak da se legitimni nacionalizam konačno razdvoji od državne Ante Pavelića,
poručio je.
Na pitanje je li
dobio na uvid popis povjesničara koji su izrazili podršku Hasanbegoviću,
Finkielkraut je priznao da jest, te da je na njemu našao i neka imena koja su
mu poznata, kao što je primjerice Ivo Banac.
“Bio sam iznimno
pogođen tim popisom, zbog Hasanbegovićevih revizionističkih izjava o hrvatskoj
povijesti”, kazao je, napomenuvši kako ga je taj popis nagnao da još snažnije
pruži podršku hrvatskom civilnom društvu koje je revoltirano klimom povijesnog
revizionizma koja se očituje ne samo u političkim, već i u akademskim
miljeima”.
Hasanbegovićev
intervju Le Mondeu difamacijski
Finkielkraut je
kazao kako ga je neugodno iznenadilo to što je ministar Hasanbegović u
intervjuu za Le Monde izdvojio upravo njega, među stotinama potpisnika
peticije. “Svojim angažmanom 1991. za Hrvatsku izazvao sam brojna protivljenja
u Europi, gdje sam tako čak zaradio nadimak ‘FinkielCroate'”, napomenuo je.
“Pitam se zašto
me Hasanbegović proglašava neprijateljem broj jedan i islamofobom, i denuncira
me kao što to čine francuski islamski ljevičari”, kazao je taj francuski
akademik koji je o svojoj podršci Hrvatskoj i napisao knjigu “Kako se to može
biti Hrvat?”.
Dodao je da je ta
optužba “difamacijska jer ja sam branio Bosnu, ali neću negirati da je sve ono
što se dogodio nakon 2015. u Francuskoj dovelo do radikalizacije dijela
Muslimana u Francuskoj, ali i Europi i svijetu”.
“Ja samo gledam
ovoj realnosti u oči, denunciram jedan rašireniji antisemitizam koji se danas
vidi i to mi je donijelo velik broj osuda s kojima se danas suočavam”, kazao
je.
20 godina
Europskog glasnika
Finkielkraut je u
Hrvatsku doputovao radi obilježavanja 20. obljetnice od utemeljenja toga
časopisa, hrvatske filijale časopisa koji je 80-ih godina prošloga stoljeća
pokrenuo u Parizu zajedno s istaknutim češko-francuskim piscem Milanom
Kunderom. Izvorni se časopis u međuvremenu ugasio, a njegova hrvatska inačica,
zahvaljujući upornosti urednika Dražena Katunarića, i dalje opstaje.
Katunarić je
istaknuo kako je riječ o jednome od najangažiranijih i najznačajnijih europskih
intelektualaca koji je 90-ih godina prošloga stoljeća kao prvi intelektualac sa
Zapada podržao Hrvatsku.
“To je čovjek
koji se zalaže za istinu i kritičku misao iznad svih ideologija. Reći istinu na
glas, govoriti preko svoje savjesti nešto je što je trajno prisutno u
Finkielkrautovu angažmanu, bez obzira na lijeve ili desne podjele”, kazao je
Katunarić.
Suorganizator
Finkielkrautova posjeta Hrvatskoj je i inicijativa Kulturnjaci 2016., u čije je
ime govorila glumica Urša Raukar. Kazala je da je do širenja inicijative na
čitavu Europu došlo suradnjom s europskom antirastističkom mrežom EGAM i
Inicijativom za ljudska prava mladih.
“Pokrenuli smo
europski apel koji su potpisali ljudi raznih političkih uvjerenja koji su se
ujedinili upravo na crti da je bilo kakav pokušaj refašizacije i revizionizma,
mijenjanja povijesti i stavljanja nacističkih i fašističkih situacija iz
povijesti u bilo kakav pozitivan kontekst apsolutno nedopustivo”, poručila je.
Sin poljskog
Židova koji je preživio Auschwitz, Finkielkraut se zalaže za nadilaženje
nacionalnih identiteta, osjećaja i sukoba u Europi, uz poruku da je svaki oblik
nacionalizma zlo. Autor je više od tridesetak djela o književnosti, ljubavi, modernitetu,
judaizmu, nacionalizmu, kolonizaciji, cionizmu, školskom sustavu, pojmu
identiteta, multikulturalizmu itd. Mnoge njegove knjige i eseji prevedeni su na
hrvatski jezik.
(The Bosnia
Times, Hina)