“Tamo gdje su Hrvati u većini, poput Hercegovačko-nervetskog kantona ili Livanjskog kantona, oni si mogu napraviti malu Kaliforniju. Tamo im niko ne smeta, tamo nema puno Bošnjaka, nema Dodika, nema nikoga. Oni mogu tamo sve realizirati”, kazao je Inzko. On je u intervjuu Radiju Slobodna Evropa (RFE) uputio sadašnje političke predstavnike Hrvata u BiH da se ugledaju na primjere kakve u Evropi nudi Bavarska i kao što u SAD-u nudi Kalifornija.
Sve što oni rade, tvrdi Inzko, mogle bi kantoni s hrvatskom većinom u Federaciji BiH te bi mogle imati najbolje zdravstvo, najbolje škole jer to nikome ne bi smetalo.
Komentirajući zahtjeve hrvatskih stranaka za izmjenama izbornog zakona BiH kojima bi se osiguralo da Hrvati sami biraju svoje predstavnike u tijelima vlasti pa tako i člana Predsjedništva BiH, Inzko je kazao kako potpuno razumije frustracije Hrvata te kako o tome treba “ozbiljno razgovarati”. No dodao je kako bi se i Dragan Čović trebao zapitati nije li njegov poraz na izborima prije dvije godine, osim odredbama izbornog zakona, uvjetovan i time da je ostao bez povjerenja dijela hrvatskog biračkog tijela.
“Hrvati su svakako najmanji od konstitutivnih naroda i (stoga) jer su najmanji, oni trebaju imati malo više da bi se osjećali dobro”, kazao je Inzko.
Sugerirao je kako bi, kada se bude dogovarao konačan izgled izmjena izbornog zakona, one morale sadržavati i odredbe kojima će se ukinuti diskriminacija oko 300 hiljada građana BiH kojima je aktivno ili pasivno biračko pravo uskraćeno zbog toga što su pripadnici nacionalnih manjina ili se etnički ne žele izjasniti, kao i onih koji se ne mogu kandidirati zbog mjesta prebivališta, o čemu je odlučivao i donio pravorijek Evropski sud za ljudska prava.
Stranke predvođene HDZ-om BiH sada inzistiraju na izmjenama izbornog zakona kojima bi se osiguralo da se hrvatski član Predsjedništva BiH i hrvatski zastupnici u domovima naroda države i Federacije BiH biraju glasovima Hrvata koji žive u dijelovima zemlje u kojima su oni većina, no Stranka demokratske akcije (SDA) takve zahtjeve odbija uz obrazloženje kako bi oni de facto značili uspostavu “trećeg entiteta”. SDA, ali i lijeve stranke koje okupljaju pretežito Bošnjake, traže i da se zaštita prava konstitutivnih naroda ne uvodi na štetu građanskog koncepta koji jamči jednaku vrijednost glasa svakog birača, do čega može dovesti uspostava etnički utemeljenih izbornih jedinica.
Na pitanje kako vidi sadašnju politiku Hrvatske u odnosu prema BiH i Hrvatima koji u njoj žive, Inzko je kazao kako razumije potrebu da Zagreb brine o bosanskohercegovačkim Hrvatima, ali ih ne bi trebao tretirati kao dijasporu.
“Oni nisu neka manjina. Oni su konstitutivan narod i tako Hrvate ovdje treba tretirati. Naravno, svaka pomoć je potrebna i svaka pomoć je dobrodošla. Meni bi bilo drago ako bi Hrvatska masivno investirala i u Posavini u Republici Srpskoj. Tamo je nestalo 150 hiljada Hrvata, ali njihova zemlja je još tamo. Da se ta zemlja koristi, da se naprave neke velike farme, da procvjeta Hercegovina, da ima investicija u Žepču, svugdje. To bi bila najveća pomoć”, kazao je Inzko.
Još je jednom poručio kako nema ništa od zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR), kako to traže iz Republike Srpske uz potporu Rusije, te je najavio kako bi iduće godine moglo uslijediti još jače angažiranje međunarodne zajednice u BiH, posebice u svjetlu izbora Joea Bidena za predsjednika SAD.
“Ja sam siguran da ćemo mi otvoriti novo poglavlje i da će 2021. godina biti jako uspješna godina suradnje između Evrope i Amerike. Ja sam tu jako optimističan”, zaključio je austrijski diplomat.
(TBT)
