TEME
Po prvi put nakon 23. godine od otvaranja ovog i drugog
logora, likvidacije nesrba nad ovom i drugim prirodnim jamama u Bosanskoj
Krajini i Bosni i Hercegovini, ova mjesta sa bivšim logorašima i njihovim
porodicama pohodio je i jedan Srđan.
FOTO: Šušnica; Jama Bunarevi (TBT)
14. novembra 2015. godine bivši logoraši obilježili su početak
raspuštanja koncentracionog logora Manjača, zloglasnog logora kroz koji je
preko 5,000 logoraša sistematski mučeno. Na isti dan postavljena je i spomen ploča na masovnu grobnicu Bunarevi,
mjesta gdje su u septembru 1992. godine 24 civila iz Sanskog Mosta i Ključa likvidirana i bačena prirodnu jamu duboku preko 30 metara. Po
prvi put nakon 23. godine od otvaranja ovog i drugog logora, likvidacije nesrba
nad ovom i drugim prirodnim jamama u Bosanskoj Krajini i Bosni i Hercegovini,
ova mjesta sa bivšim logorašima i njihovim porodicama pohodio je i jedan Srđan.
Srđan Šušnica je jedan od rijetkih koji argumentovano i sa
činjenicama hrabro progovara o počinjenim zločinima za vrijeme agresije na
Republiku Bosnu i Hercegovinu, istaknuvši i ovaj put da je u Bosni i
Hercegovini počinjen zločin genocida, te da su ratni zločini počinjeni u ime Republike
Srpske bili cilj a ne posljedice rata, što je, kako je istakao, jedna bitna
razlika u odnosu na ostale zločine počinjene u ratu u BiH.
U svom obraćanju unutar kompleksa nekadašnjeg
koncentracionog logora izrazio je žaljenje i stid zbog onoga što se nevinim
civila na tom mjestu dogodilo.
„Ja kao čovjek, kao
Banjalučanin, kao Bosanac i Hercegovac sam duboko postiđen i duboko žalim zbog
toga što se desilo. Još više boli i ljuti, politika zaborava i politika negiranja.
Sa tom politikom, sa tom kulturom još jednom se ubija čovjek, još jednom se
ubija žrtva, još jednom se ponižava. Nažalost, u ovom dijelu Bosne i
Hercegovine, politika zaborava i negiranja zločina je oficijelna politika. To
ne treba da čudi. Republika Srpska kao teritorijalno-politička tvorevina je
upravo nastala na toj kampanji genocida. Dokle će ona opstati, to niko ne zna. Ali,
sramotno je također da država Bosna i Hercegovina, još uvijek nije smogla
snage, volje i načina, da popiše sva mjesta i datume sjećanja, da za sva mjesta
obezbijedi protokol, da za sve žrtve civilne, logoraše, obezbijedi prava,
obezbijedi dostojno sjećanje i dostojan život. Ja se nadam da će u godinama
koje slijede, da ćemo svi zajedno iznaći načina da ovo postanu univerzalne i
državne komemoracije, kojima ćemo vratiti dostojanstvo svih žrtava, u ovim i
sličnim mjestima zločina.“
Također, po prvi put nekadašnji logor Manjača posjetili su i
predstavnici Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracionih logora iz Hrvatske.
Došli su ispred logoraša hrvatske nacionalnosti koji su zajedno sa svojim
sapatnicima Bošnjacima protupravno držani u štalama Manjače u okviru kampanje unaprijed
planiranog istrebljenja nesrpskog stanovništva.
(The Bosnia Times)
