SEPARATIZAM
To što
je Dodik još 2009. tražio ukidanje izvršne funkcije međunarodnih tužilaca i
sudija u Sudu BiH u oblasti organizovanog kriminala i korupcije, ali ne i onih
čiji su predmet ratni zločini, “razotkrilo je pravu prirodu” njegovih
briga, piše u komentaru
FOTO:
Dodik (Agencije)
Kampanja
koju protiv pravosuđa u Bosni i Hercegovini vodi predsjednik RS Milorad Dodik
prijeti da izbaci iz kolosjeka politiku Evropske unije prema toj zemlji.
Bosanski Srbi su riješeni da u septembru održe referendum o državnim tužiocima
i sudijama i mada su diplomate upozorile Dodika da bi referendum bio nezakonit,
nije jasno kakve se protivmjere razmatraju, ako se uopšte razmatraju – navodi u
svom komentaru portal EUobzerver.
Sajt
podsjeća da su sredinom jula ambasadori nekoliko zemalja EU i ambasador SAD u
BiH putovali u Banjaluku da se usprotive glasanju koje su ocijenili kao
“neposrednu prijetnju suverenosti i bezbjednosti zemlje”, što
“ne može biti tolerisano”.
EUobzerver
navodi da diplomate sada razmatraju svoje opcije i podseća da su bošnjački
poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske uložili veto na odluku o
referendumu, što znači da će o glasanju odlučivati Vrhovni sud RS: “Ali malo
posmatrača vjeruje da će ova procedura zaustaviti referendum. Jedino
međunarodna zajednica, posebno EU zajedno sa SAD, imaju težinu da spreče
Dodika… – bilo tako što će se s njim konfrontirati ili mu ponuditi
ustupke”.
Dodik
sada tvrdi da su Sud i Tužilaštvo BiH neustavni jer je Dejton pravosudnu
nadležnost dao entitetima – ovaj argument je ustavni sud BiH odbacio 2009 – ali
su ove institucije uspostavljene uz saglasnost entitetskih skupština, što je i
on svojevremeno podržao, ističe se u komentaru.
EUobzerver
tvrdi da je jedan od Dodikovih razloga za raspisivanje referenduma sprečavanje
krivičnih istraga. “U ovome on ima prećutnu podršku ostalih političkih
lidera u zemlji koji imaju mnogo razloga da se boje, makar teorijski, od
snažnog, nezavisnog antikorupcijskog tužioca”, navodi ovaj sajt.
Drugi
razlog jeste osporavanje takozvanih bonskih ovlašćenja međunarodnog
predstavnika u koje spada i ukidanje “antidejtonskih” zakona. Najzad,
prema EUobzerveru, Dodik opstruiše jačanje centralne vlade.
Šta su
prave brige predsjednika RS
To što
je Dodik još 2009. tražio ukidanje izvršne funkcije međunarodnih tužilaca i
sudija u Sudu BiH u oblasti organizovanog kriminala i korupcije, ali ne i onih
čiji su predmet ratni zločini, “razotkrilo je pravu prirodu” njegovih
briga, piše u komentaru; portal podsjeća da je Dodik i 2011. obećavao
referendum, što se završilo ustupcima koje mu je ponudila tadašnja visoka
predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton.
“U
zamjenu za odustajanje od pretnje referendumom – ‘za sada’, kako je naglasio,
stojeći kraj Eštonove tokom zajedničke konferencije za medije – Dodiku je
poklonjena simbolična pobjeda: pokrenut je ‘strukturalni dijalog’ o pravosuđu,
što je značilo da su Dodikove žalbe na pravosuđe imale nešto validnosti”,
zaključuje se u tekstu.
U
međuvremenu su neke države EU, kako se navodi, shvatile da umirivanje Dodika
neće ukloniti problem već će samo odložiti dan obračuna. “To, u principu,
omogućava Incku (Valentinu, sadašnjem visokom predstavniku u BiH) da se suprotstavi
Dodiku i onima koji organizuju referendum tako što će ih, na primjer, smeniti.
Ali to je čista teorija: vlast visokog predstavnika istrošena je višegodišnjim
svjesnim zanemarivanjem od EU, kojoj se ne dopada izvršni mandat institucije, i
on neće moći da deluje bez podrške vodećih država članica. On, takođe, nema ni
instrumente da sprovede svoje odluke”, piše EUobzerver.
“EU
može, u principu, da se suprotstavi Dodiku, koji navodno ima imovinu u jednoj
državi članici EU zbog čega bi mu naškodilo zamrzavanje imovine. Ali šanse da
se djeluje preventivno su propuštene: prvi sastanak Savjeta za spoljne poslove
posle ljetne pauze je 12. oktobra i šta god da ministri preduzmu, bilo bi
retrospektivno. Za septembar, kada će ministri spoljnih poslova biti u Njujorku
na Generalnoj skupštini UN, nisu planirani sastanci. Neformalni sastanak 4. i
5. septembra nema mandat za usvajanje restriktivnih mjera niti formalnih
zaključaka”, objašnjava se u analizi.
Dodik se
lobiranjem spremao za konfrontaciju
Sajt još
navodi da se Dodik “pripremio za konfrontaciju” trošeći javni novac
na lobiranje u Vašingtonu i Briselu, pa je tako Vlada RS u tu svrhu prošle
godine u SAD potrošila najmanje 2,5 miliona dolara.
“Sada
izgleda malo vjerovatno da će EU nametnuti sankcije ili bilo kakve druge mjere.
EU po pravilu sarađuje sa izabranim liderima, bez obzira na to kolike
zloupotrebe oni mogu da čine. Makedonski premijer Gruevski, osnažen loše
promišljenim dogovorom uz posredstvo EU, tipičan je primjer. Dodik je tražio
konfrontaciju sa međunarodnom zajednicom jer on buja na konfrontaciji. Neke
diplomate smatraju da bi uzvraćanjem udarca međunarodna zajednica dala Dodiku
ono što želi. Ali ne uzvraćajući udarac, dozvoliće mu da proglasi pobjedu – i
utre put za još jedan sukob u vrijeme koje on odabere”, zaključuje
EUobzerver.
(The
Bosnia Times, Danas)