Hurme su jedna od najstarijih biljki koje uzgaja čovjek. Stari Egipćani su ih smatrali simbolom plodnosti, dok su s njima Grci i Rimljani ukrašavali svoje proslave. U ishrani se koriste više od 5.000 godina i za to vrijeme nisu nimalo izgubile na svojoj važnosti. Savremena nauka otkriva sve više prednosti ove hranjive vrste voća koju s pravom nazivaju “hljebom pustinje”.
Uzgoj hurmi nije ograničen samo na arapske zemlje, nego je raširen i u Španiji, Italiji i SAD-u. Proizvodnja ovog voća raste brže od svjetskog stanovništva. Dok se u zadnjih 40 godina svjetsko stanovništvo povećalo dva puta, proizvodnja hurmi je u istom periodu utrostručena. Najveći proizvodjači hurmi su Egipat i Iran, s preko milion tona godišnje, a potom slijede Saudijska Arabija, UAE, Pakistan i Alžir.
Najzdraviji slatkiš
Za uzgoj hurmi potrebno je dosta vode i sunca. Drvo na kojemu uspijevaju hurme (Phoenix dactylifera,lat.) je ustvari vrsta palme, koja raste 15-20 m uvisinu i može živjeti više od 200 godina. Postoji više vrsta hurmi, no svaka od njih je podjednako hranjiva i ljekovita. Na našem tržištu najčešće su dostupne suhe hurme. One sadrže dosta šećera, masnoća, proteina i vitamina. Samo jedna hurma iscrpljenom organizmu može povratiti snagu. 100 grama hurmi sadrži 277 kalorija, minimalno oko 41% glukoze i minimalno oko 29% fruktoze. Ovoliko prirodnog šećera u jednom voću se rijetko može pronaći, pa su hurme dobile još jedan naziv: “kruna slatkiša”.
Osim što se mogu same jesti, od hurmi se može spremiti sok, džem, sirće, med, kompot i vino. Arapi svakodnevno konzumiraju hurme kombinirajući ih s mlijekom, jogurtom, hljebom, maslacem, pa čak i s ribom. Velika prednost hurmi je što se lako vare, pa se koriste kod zatvora. Idealna su hrana za one koji se bave intelektualnim radom. Ukoliko u dužem vremenskom periodu jedete 7 hurmi prije doručka nahranit ćete mozak, srce, kosti, zgobove, živce i ojačati organizam. Hurme su savršen slatkiš za gojazne osobe, jer ne sadrže holesterol i imaju veoma malo masnoća.
Zbog svih prethodno spomenutih osobina može se reći da su hurme idealna hrana budućnosti.
Hurme sadrže:
Vitamin A – potreban za rast i razvoj koštanog tkiva, pravilnu reprodukciju, embrionalni razvoj, te pomaže funkciju imunog sistema.
B – kompleks vitamina – neophodni za fetalni rast, laktaciju, pravilno funkcioniranje nervnog i mišićnog sistema, te rad srčanog mišića.
Vitamin C– antioksidans koji štiti od virusnih infekcija.
Vitamin K– bitan za krv i metabolizam kostiju.
Flavonoide – antioksidansi koji štite organizam od kancerogenih tvari iz hrane.
Kalij – pomaže kontrolirati broj otkucaja srca i krvni pritisak, što omogućuje zaštitu od moždanog udara i srčanih bolesti.
Selen – element za koji se vjeruje da sprečava nastajanje raka i koji ima važnu imunološku funkciju.
Kalcij – važan mineral za kosti zubi i kontrakciju mišića.
Mangan – koristan za zarastenje rana, formiranje hrskavice i kostiju.
Bakar – potreban za proizvodnju crvenih krvnih stanica.
Magnezij – neophodan za rad kostiju.
Lutein i zeaksantin – zovu se još «vitaminima za oči».
Karoten, ß– smanjuje rizik pojave katarakte, bolesti koronarnih arterija, raka pluća i dojke i pospješuje imunitet.