GEOPOLITIKA
Riječ je o Kazahstanu, devetoj državi po površini u svijetu
i bivšoj članici Sovjetskog saveza, koja je nekada bila dom glavnog poligona
SSSR-a za testiranje nuklearnog oružja
FOTO: Nazarbayev (Photo credit: Sean Gallup/Getty Images)
Ključni element za sastavljanje nuklearne bombe je uranijum.
Više od trećine ovog prirodnog elementa na globalno tržište izvezla je jedna
bivša sovjetska republika. Njihov uticaj na globalno tržište tako je veliki da
je državna kompanija “KazAtomProm” nedavno najavila da će u narednih
nekoliko godina smanjiti isporuke za 20 odsto kako bi podstakla rast cijena
sirovine.
Riječ je o Kazahstanu, devetoj državi po površini u svijetu
i bivšoj članici Sovjetskog saveza, koja je nekada bila dom glavnog poligona
SSSR-a za testiranje nuklearnog oružja.
Kazahstan danas proizvodi sirovinu za više od jedne trećine
nuklearnog goriva u svijetu i materijal neophodan za pravljenje atomskih bombi.
Prema podacima Svjetske nuklearne asocijacije, bivša
sovjetska republika u centralnoj Aziji osigurala je 2016. godine 39 odsto
globalnih isporuka uranijuma.
Jeftina i lahka
eksploatacija
Ova zemlja leži na 12 odsto svjetskih rezervi uranijuma,
čija je eksploatacija relativno lahka, a samim tim i jeftina.
„Do prije nekoliko godina bili su u priličnom zaostatku za
Kanadom i Australijom, koje su bile najveći proizvođači. Sada su ostvarili
veliki napredak“, kaže Metju Ban, profesor Fakulteta za menadžment “John F.
Kennedi” Univerziteta Harvard.
Kazahstan ima jednu prednost koju Kanada i Australija
nemaju.
„U poređenju s drugim dijelovima svijeta, perspektive su
ovde veoma atraktivne zbog niskih troškova. To je privuklo mnoge zapadne
investitore“, objašnjava Nikolas Carter, zamjenik izvršnog predsjednika
kompanije UXC za konsalting u oblasti nuklearne industrije.
Strani ulagači u međuvremenu su osigurali značajne udjele u
desetak od ukupno 17 kazahstanskih rudnika.
Da li Kazahstan
postaje nuklerna sila?
Kazahstan nije vojna diktatura koja pošto-poto želi držati
korak sa Zapadom, ali nije ni primjer demokratske zemlje. Predsjednik Nursultan
Nazarbayev, koji je na vlasti već skoro 30 godina, često je na meti kritika
zbog političkog sistema koji pruža malo prostora za konkurentsku borbu.
Kazahstan nije u mogućnosti obogaćivati uranijum, što je
prvi korak u stvaranju nuklearnog arsenala. Izdvajanje uranijuma-235, koji
pokreće nuklearne reaktore i koristi se uproizvodnji atomskih bombi, iz
uranijuma-238 ore, prirodno dobijenog iz rudnika, zahtjeva naprednu tehnologiju
i ekspertizu, kakve postoje u susjednoj Rusiji, ali ne i u Kazahstanu.
Što je još važnije, Kazahstan se otvoreno obavezao na
partnerstvo u neširenju nuklearnog naoružanja: prošlog ljeta, Međunarodna
atomska agencija otvorila je “banku uranijuma” na tlu Kazahstana, sa ciljem da
spriječi obogaćivanje uranijuma skladištenjem nisko obogaćenog uranijuma za
civilne potrebe.
Ban dodaje da je kazahstanska rudarska industrija već odavno
dokazala kao pouzdana, a njena sirovina je ključni element globalnog tržišta.
(TBT, ozy.com)