NAUKA
Sve manji broj ljudi će uspijevati da dosegne rekord u
brzini trčanja, niti će ga premašiti, a ni životni vijek ljudi se više neće
znatno produživati, navodi se u članku objavljenom u časopisu “Frontiers
in Psychology”
FOTO: (Profimedia)
Dugo se vjerovalo da je čovjekov razvoj dugačak proces koji
se sastoji od stalnog napretka koji će trajati zauvijek. Naučnici, međutim, vjeruju
da je ljudski rod dosegao svoj vrhunac, i da se upravo kreće preko svojih
mogućnosti, odnosno da je čovjekov napredak u opadanju. U okviru velikog
istraživanja provjeravani su podaci stari 120 godina. Naučnici su zaključili da
postoje granice kada su ljudske karakteristike i osobine, poput godina života,
u pitanju, kao i krajnje granice ljudske visine i snage.
U ovom trenutku i dalje nastojimo da pomjeramo te granice, podsjećaju
naučnici. Oni upozoravaju da, s obzirom na to da način na koji mijenjamo
okolinu u kojoj živimo, misleći i na globalno zagrijavanje, ne samo da te
granice nećemo uspjeti da pomjerimo nego će nas posljedice globalnog zagrijavanja
prisiliti na nazadovanje.
Čovječanstvo je dugo napredovalo. Brzina trčanja koja se
nekada činila nezamislivom danas je uobičajena, pomjerene su i granice kada je čovjekov
životni vijek u pitanju, ali sa vremenom će biti sve manje takvih rekordnih
dostignuća i rezultata, pokazuje istraživanje, prenosi b92.
Sve manji broj ljudi će uspijevati da dosegne rekord u
brzini trčanja, niti će ga premašiti, a ni životni vijek ljudi se više neće
znatno produživati, navodi se u članku objavljenom u časopisu “Frontiers
in Psychology”.
“Neka svojstva se više ne mijenjaju nabolje, uprkos
stalnim naučnim, medicinskim i nutricionističkim poboljšanjima i dostignućima.
To znači da su moderna društva omogućila ljudskoj vrsti da dosegne svoje
granice. Prva smo generacija ljudi koja je toga svjesna”, kaže profesor
Žan-Fransoa Tusen sa pariskoga Univerziteta Dekart.
“Istovremeno, u nekim stvarima i dostignućima postepeno
nazadujemo. Velikim smo dijelom za to sami odgovorni, jer smo negativno uticali
na sopstvenu okolinu”, ističe Tusen.
“Bit će to jedan od najvećih izazova veka u kome
živimo, naročito zbog pritiska antropogenih čovjekovih aktivnosti koje će biti
odgovorne za negativan učinak na ljudsko zdravlje i na okolinu”, rekao je
pariski profesor.
“Proučavajući opadanje pomenutih tendencija, zaključili
smo da su one rani signali da se nešto izmijenilo, ali ne nabolje. U zadnjih
desetak godina među stanovništvom nekih afričkih zemalja primijetili smo da se
njihova visina u prosjeku smanjila, što upućuje na to da neka društva nisu više
u stanju da obezbijede dovoljnu količinu nutrijenata za svoju decu, niti da
održe svoje potomstvo zdravim”, upozorava Tusen.
Francuski profesor i njegove kolege misle da bi se
političari, vlade i ostale odgovorne osobe, u trenutku kad su utvrđena
ograničenja ljudske vrste, trebalo da se fokusiraju na to da se ljudima obezbijedi
mogućnost dosezanja sadašnjih limita, a ne insistirati na daljnjem pomjeranju
granica.
(TBT)