GEOPOLITIKA
Kao gerilska organizacija, Hezbolah je
stvoren u vrijeme izraelske okupacije južnog Libana 1985-2000, kada su natjerali
izraelsku vojsku da se povuče
FOTO: (AP)
Turbulentna dešavanja na Bliskom istoku i
borba za prevlast Saudijske Arabije i Irana u tom dijelu sveta, idu naruku
manjim regionalnim igračima koji gledaju da novonastalu situaciju iskorsite za
sopstveno jačanje i uticaj. Libanska naširoko osporavana šiitska militantna
grupa Hezbolah, iskoristila je previranja da dodatno ojača status regionalne
sile, što se nikako neće dopasti Saudijcima koji su silom htjeli da smjene
tamošnji politički vrh i na taj način se riješe i Hezbolaha, produžene ruke
najvećeg neprijatelja Irana.
Hezbolah jača u trenutku kada se Iran i
Saudijska Arabija bore za premoć u regionu, intenzivirajući sukobe od Sirije do
Jemena. Saudijska Arabija vidi Hezbolah kao najmoćnijeg iranskog posrednika i u
proteklih nekoliko nedjelja predvodila je nastojanja da se pokret izolira.
Dominantna uloga Hezbolaha došla je do
izražaja ovog mjeseca nakon što je libanski premijer Saad Hariri podnIo
ostavku. Prema tvrdnjama američkih i libanskih zvaničnika, takav njegov potez
iznudila je Saudijska Arabija, što je uzdrmalo koalicionu vladu u Libanu, u
kojoj ima i predstavnika Hezbolaha. Saudijska Arabija se nadala da će potkopati
namjere Irana utirući put agresivnijem djelovanju protiv šiitskih militanata,
tvrde ovi zvaničnici.
Umjesto toga, doprinjeli su ujedinjenju
Libana u pružanju podrške premijeru i osigurali Hezbolahu ulogu stabilizirajuće
snage.
Hariri je u srijedu objavio da je suspendirao
ostavku poslije pregovora s predsjednikom Libana Michelom Aunom.
Hezbolah bi mogao izvuči korist iz
previranja i iskoristi političko i vojno znanje i iskustvo, kao i široku mrežu
kontakata u Libanu, kako bi se dodatno učvrstio. Od uporišta na jugu Libana, gdje
se bori protiv izraelske vojske, do bojišta u Siriji, uticaj Hezbolaha sve je
veći.
“Saudijci su se nadali da će Haririjeva
ostavka djelovati kao elektrošok… Da će vlada neodložno biti raspuštena i da
će Hezbolah i njihovi saveznici morati napustiti ministarske i druge važne
položaje u vlasti. To se, naravno, nije desilo “, izjavio je Rafael Lefevre,
gostujući naučnik Karnegijevog centra za Bliski Istok.
Hezbolah je počeo jačati poslije izbijanja
rata u Siriji, kada je, u borbi protiv sunitskih pobunjenika udružio snage sa
sirijskom vladom koju podržava Iran. “Od tada je njihov uticaj u libanskim
sigurnosnim strukturama nesumnjivo veći nego ikada”, kaže Lefevr.
Kao gerilska organizacija, Hezbolah je
stvoren u vrijeme izraelske okupacije južnog Libana 1985-2000, kada su natjerali
izraelsku vojsku da se povuče. Hezbolah je vodio još jedan rat sa Izraelom
2006, koji se završio pat pozicijom, ali je u tom ratu stekao status
kompetentne snage za odvraćanje.
Tokom borbi u Siriji Hezbolah je izrastao u
transnacionalnu organizaciju, sposobnu da konkuriše vojskama u regionu.
Hezbolah je izgubio hiljade boraca u
Siriji, ali je regrutirao i brojne nove članove i stekao vještine koje su ga iz
paravojne formacije sposobne za gerilske operacije pretvorile u pravu malu
armiju.
“Sada imaju svoje tenkovske divizije i
jedinice za specijalne operacije, usklađuju operacije sa sirijskom i ruskom
vojskom u Siriji i predvode složene ofanzive na neprijateljskim teritorijama”,
kaže Lefevr.
Osim toga, konstantno dobijaju novac i
oružje od Irana, jer im je vladajuće šiitsko sveštenstvo naklonjeno. Kao posljedica
toga, Hezbolah je predvodio ofanzive protiv sunitskih ekstremista na granici
Sirije i Libana, u koordinaciji s libanskom vojskom, koju je, međutim, potisnuo
u drugi plan.
“Hezbolah je bio u obavezi da igra tu
ulogu, jer, kad god vlada ne ispuni obavezu da štiti narod, neko to mora
uraditi”, kaže Muhamed Obeid, politički analitičar blizak Hezbolahu.
Premijer Hariri, koji je sunita, dugo je
bio protivnik Hezbolaha. Ali kada je podnio ostavku četvrtog novembra, Hasan
Nasralah, generalni sekretar Hezbolaha, optužio je saudijsku vladu da ga je
uhapsila i zatražila da se neodložno vrati kući.
“Hezbolah definitivno želi saveznike među
sunitima”, kaže Hayko Vimen, direktor projekta za Irak, Liban i Siriju u
International Crisis Group, neprofitnoj organizaciji koja se bavi nasilnim
sukobima.
(TBT, washingtonpost.com)