REGIONAL
Haški tribunal izreći će sljedeće srijede pravosnažnu
odluku u slučaju „Prlić“, koju Hrvatska očekuje sa mnogo zebnje i
neizvjesnosti, budući da od nje zavisi da li će nekadašnji državni vrh
Hrvatske biti proglašen odgovornim za učešće u zajedničkom zločinačkom
poduhvatu
FOTO: (public)
Haški tribunal izreći će sljedeće srijede pravosnažnu
odluku u slučaju „Prlić“, koju Hrvatska očekuje sa mnogo zebnje i
neizvjesnosti, budući da od nje zavisi da li će nekadašnji državni vrh
Hrvatske biti proglašen odgovornim za učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu
i zločine nad Bošnjacima u takozvanoj Herceg-Bosni.
Ukoliko Žalbeno vijeće tribunala potvrdi navode prvostepene
odluke, to bi bila prva presuda kojom je hrvatskom političkom i vojnom vrhu
pripisana odgovornost za „zajednički zločinački poduhvat“.
Uz isplatu brojnih odšteta raseljenim i protjeranim civilima,
ta presuda bi u Hrvatskoj mogla poljuljati stav o „Domovinskom ratu“, koji u
toj zemlji inače propisuje i posebna saborska deklaracija.
Naime, riječ je o slučaju u kojem je prvostepenom presudom
Tribunala iz 2013. godine šest bivših visokih funkcionera takozvane republike
Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) osuđeno na ukupno 111 godina zatvora
zbog zločina nad Bošnjacima u BiH u okviru „udruženog zločinačkog poduhvata“ u
kojem je učestvovao i dio političkog i vojnog rukovodstva Hrvatske,
uključujući i predsjednika Franju Tuđmana.
Cilj toga udruženog zločinačkog poduhvata, prema zaključku
prvostepene presude, bio je uspostavljanje hrvatskog entiteta u granicama
Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo spajanje sa Hrvatskom, kako bi se
ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da
on postane nezavisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.
Prvostepenom presudom iz 2013. godine Haški tribunal je
osudio na 25 godina zatvora bivšeg predsjednika vlade „Herceg Bosne“ Jadranka
Prlića.
Bruna Stojića, Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića
osudio je na po 20 godina zatvora, Valentina Ćorića na 16, dok je Berislavu
Pušiću izrečena kazna od 10 godina zatvora.
Tom presudom izrečeno im je ukupno 111 godina zatvora za
zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja i Ženevskih
konvencija u periodu od 1992. do 1994. godine u BiH.
U martu ove godine, Tužilaštvo Haškog tribunala zatražilo je
od Žalbenog vijeća da im izrekne duplo više kazne i pravosnažno ih osudi na ukupno
220 godina zatvora.
Kako su naveli tužioci u završnoj riječi, zločini nad
bosanskim muslimanima su po obimu bili masovni, više desetina hiljada ljudi
premješteno je iz svojih domova i protjerano, više hiljada zarobljeno je i držano
u teškim uvjetima, slani su na prisilni rad, pri čemu su neki izgubili život.
U svojoj završnoj riječi, prvooptuženi, bivši predsjednik
vlade „Herceg-Bosne“ Jadranko Prlić je pak Žalbenom vijeću Tribunala rekao da
je „Herceg-Bosna bila za Bosnu i Hercegovinu, protiv prekrajanja granica i za
saradnju s muslimanima“.
Tvrdio je da je za vrijeme njegovog djelovanja u vladama BiH
bio osiguran povratak svima koji su napustili domove, kao i da su evakuacije
vršene zbog potencijalnih humanitarnih katastrofa i napada „armije RBiH,
potpomognute mudžahedinima“.
Haški tribunal ranije je saopćio da je ovaj slučaj
„najveći i najkompliciraniji slučaj pred tim sudom“.
Suđenje je počelo 26. aprila 2006. godine, a Tužilaštvo je
2008. godine završilo sa predstavljanjem svojih dokaza, među kojima su bila i
ispitivanja 249 svjedoka.
Odbrana je svoje dokaze predstavljala od 2008. do 2010.
godine, kada je ispitano 77 svjedoka.
Ukupan broj sudećih dana iznosi 465, a završne riječi
okončane su u martu 2011.
Presuda koja je izrečena 29. maja 2013. ima više od 2.600
strana, uključujući i izdvojena mišljenja dvoje sudija.
Ova odluka biće posljednja presuda Tribunala, koji će dan kasnije
završiti svoj 24-godišnji rad.
(TBT)