KOLUMNA
Na Balkanu je potreban snažniji poticaj da
se riješe sporovi između Srba i Albanaca, Makedonaca i Grka te da se pomogne transformaciji
Bosne i Hercegovine u funkcionirajuću državu koja može krenuti prema članstvu u
EU.
Piše: Janusz Bugajski, thebosniatimes.ba
Geopolitička tura potpredsjednika SAD-a
Mikea Pencea evropskim Istokom poslala je važnu poruku američkim saveznicima u
NATO-u, partnerima, ali i rivalima. Pence je posjetio ključne zemlje u tri
regije gdje raste američka konkurencija s Rusijom: Estoniju u baltičkoj regiji,
Gruziju na Kavkazu i Crnu Goru na Balkanu. Za članice NATO-a, kao što su
Estonija i Crna Gora, te za američke strateške partnere, kao što je Gruzija,
Penceova je poruka bila predanost i solidarnost. Istodobno je za
revizionističku Rusiju poruka bila otpor i odlučnost. Svaki posjet u praksi
trebaju slijediti zajedničke inicijative za jačanje regionalne sigurnosti i
učvršćivanje uloge NATO-a kao pružatelja sigurnosti.
Na susretu s troje baltičkih predsjednika –
Kersti Kaljulaid iz Estonije, Raimondsa Vējonisa iz Latvije i Dalijom
Grybauskaitė iz Litve – Pence je ustvrdio da “nema veće prijetnje baltičkim
zemljama od sablasti agresije vašeg nepredvidivog susjeda na istoku”.
Odgovarajući na trajne moskovske prijetnje baltičkim zemljama, Pence je
naglasio da je “snažan i jedinstven NATO važniji sada, nego u bilo kojem
trenutku od propasti Sovjetskog Saveza”. Washington ostaje predan
stacioniranju NATO-ova bataljuna na baltičkom ozemlju u sklopu inicijative
Ojačana prednja prisutnost (EFP) i opskrbljivanja obrambenim oružjem kako bi se
odvratio ruski napad. Početkom srpnja SAD je prvi put rasporedio proturaketni
obrambeni sustav Patriot u Litvi kao dio multinacionalne NATO-ove vježbe
“Tobruq Legacy 2017.”. Svaka baltička zemlja traži proturaketne
projektile kako bi odvratila ruski vojni nalet, a Poljska je već najavila svoju
odluku da kupi sustav Patriot.
Pence je došao prije ruskih vojnih vježbi
“Zapad 2017.” koje su najavljene za razdoblje od 14. do 20. septembra
tijekom kojih dužnosnici NATO-a očekuju da bi se na granicama Baltika s Rusijom
i Bjelorusijom moglo okupiti i do 100.000 vojnika. Litva je posebno iznijela
strahovanja da bi vježbe mogle simulirati prekograničnu intervenciju ruskih
snaga. Budući da su ranjiviji od drugih članica NATO-a, Balti traže od svojih
saveznika u NATO-u pomoć i u odvraćanju i obrani. Oni znatno pridonose
savezničkoj sigurnosti, uzevši u obzir njihovo iskustvo s ruskim kibernetičkim
napadima i kampanjom dezinformiranja koju sada trpi SAD.
Pencea su u Gruziji primili predsjednik
Giorgi Margvelašvili i premijer Giorgi Kvirikašvili, a on je osudio rusku
okupaciju petine gruzijskog ozemlja i naznačio snažnu američku podršku
gruzijskoj želji da se priključi NATO-u. Kavkaz je tijekom Obamine
administracije zapostavljen te se stvorila percepcija da ga Washington prepušta
Moskvi. Dok Putin vrši sve snažniji pritisak na tri južnokavkaske države kako
bi prekinuo njihovo približavanje Zapadu, Penceov posjet signalizira da ih SAD
nastoji povezati s Europom energetski, transportno, trgovački i eventualno
integracijski.
Pence je posjetio američke i gruzijske
trupe koje sudjeluju u vježbi “Noble Partner 2017.”, najvećoj
zajedničkoj vježbi SAD-a i Gruzije: riječ je o 1600 američkih i 800 gruzijskih
vojnika, uz sudjelovanje nekoliko drugih članica NATO-a te Azerbajdžana i
Armenije. Washington je tijekom vježbe, koja će trajati do 12. kolovoza, rasporedio
i tenkove M1A2 Abrams te oklopna vozila M2 Bradley. Gruzijski dužnosnici vježbu
i Penceov posjet promatraju kao jasnu podršku NATO-ovskim ambicijama Gruzije
koja već pridonosi Snagama odgovora NATO-a (NRF), multinacionalnom kontingentu
kopnenih, zračnih, pomorskih i posebnih postrojbi koje se mogu brzo rasporediti
u slučaju potrebe.
U Podgorici, u Crnoj Gori, Pence se susreo
s predsjednikom Filipom Vujanovićem i premijerom Duškom Markovićem. Sudjelovao
je i na summitu Jadranske povelje s liderima Albanije, BiH, Hrvatske, Kosova,
Makedonije, Srbije i Slovenije. Penceov posjet Crnoj Gori imao je za cilj
demonstrirati američku predanost najnovijoj članici NATO-a te poslati snažnu
poruku Moskvi da se ne upleće u unutarnje crnogorske poslove, poput nedavnog
pokušaja puča koji je zakuhala ruska obavještajna služba. Visoki posjet iz
SAD-a ojačat će regionalnu ulogu Crne Gore kao američkog saveznika i primjer
uspješne tranzicije koji mogu slijediti druge zemlje ako žele pristupiti
NATO-u.
Dugoročno, bliska i konzistentna američka
suradnja s Baltikom, Kavkazom i Balkanom može pomoći u rješavanju
teritorijalnih ili etničkih sukoba koje je Moskva održavala na životu kako bi
zadržala svaku od regija podijeljenom i konfliktnom. Kao u separatističkom
sukobu u Donbasu u Ukrajini, Washington bi se mogao jače angažirati u
završavanju teritorijalnog spora između Azerbajdžana i Armenije oko Nagorno
Karabaha te tražiti načine da poveže Gruziju s njezinim separatističkim
regijama Južnom Osetijom i Abhazijom.
Na Balkanu je potreban snažniji poticaj da
se riješe sporovi između Srba i Albanaca, Makedonaca i Grka te da se pomogne
transformaciji Bosne i Hercegovine u funkcionirajuću državu koja može krenuti
prema članstvu u EU. Kako se Kremlj bolno preračunao uplećući se u predsjedničke
izbore u SAD-u i sada se suočava s još težim financijskim i diplomatskim
sankcijama, njegove intervencije u zemljama kao što su Crna Gora, Gruzija i
Ukrajina jednostavno će potaknuti svaku od tih zemalja bliže NATO-u. Nakon
Penceova puta sve će oči biti uperene u Trumpovu administraciju kako bi razvila
inicijative za konsolidaciju sigurnosti najizloženijih saveznika i partnera
Amerike te neutralizaciju Putinove strategije subverzije.
(TBT, Washington Mail)