RELIGIJA
Vatikanska banka objavila je sredinom mjeseca izvještaj za
2016. godinu, a u njoj, između ostaloga, stoji kako šestorica članova
Kardinalskog povjerenstva za nadzor djelovanja Instituta za religijska djela
(IOR), poznatog i kao Vatikanska banka, u njoj drže 3,4 miliona eura.
FOTO: (public)
Među njima je i zagrebački kardinal Josip Bozanić. On je u
povjerenstvo izabran 2014. godine.
Tportal neslužbeno doznaje da se ne radi o privatnom novcu
kardinala, no nije poznato čiji je novac. Index će tokom dana objaviti više informacija
o navedenom slučaju.
Prema izvještaju Nadzorni odbor dobiva godišnje 264,5 hiljade
eura, direktorat 299,3 hiljade eura, a “revizorij” 83,2 hiljad eura.
Glavni revizor podnio ostavku
Zanimljivo je spomenuti kako je prije samo mjesec dana, par sedmica
uoči objave izvještaja, prvi glavni revizor vatikanskih financija, Libero
Milone, podnio ostavku dvije godine nakon preuzimanja dužnosti, priopćila je
Sveta Stolica, ne navodeći razlog odlaska tog glavnog čimbenika reforma koje
papa Franjo želi provesti.
Revizija vatikanskih finansija
Libero Milone (68), računovodstveni i finansijski stručnjak,
talijanski laik koji je velik dio karijere proveo u revizorskoj kući Deloitte
& Touche, u maju 2015. je imenovan na tu netom ustanovljenu dužnost glavnog
revizora Svete Stolice.
Njegovim dolaskom formirala se “trojka” zadužena
za modernizaciju i nadzor gospodarskog i finansijskog sustava Vatikana, uz
australskog kardinala Georgea Pella, sekretara za ekonomiju i njemačkog
kardinala Reinharda Marxa, koordinatora Gospodarskog vijeća.
Otkriveni milioni
Kardinal George Pell koji se bavi ekonomskim pitanjima
Vatikana, otkrio je da su pronađene stotine milijuna eura koje su bile na
računima brojnih odjela Svete Stolice, ali nisu bili iskazani u financijskim
izvještajima, objavio je nedavno Reuters.
“Ustanovili smo da je stanje mnogo zdravije nego što se
činilo jer je nekoliko stotina milijuna eura bilo pohranjeno na računima odjela
i nije bilo vidljivo u financijskim izvješćima“, napisao je Pell.
Pell u tekstu ne navodi da je riječ o zloupotrebi, nego
objašnjava da su vatikanski odjeli dugo imali gotovo potpuno odriješene ruke u
vođenju finansija.
Papa Franjo pokrenuo je od svog izbora 2013. seriju reformi
kako bi raščistio stanje u često netransparentnim vatikanskim financijama,
uključujući obnovu Vatikanske banke.
(TBT, Index.hr)