TEME
Sve je više znakova koji ukazuju da će Aja Sofija, koja je
trenutno muzej, jednog dana ponovo biti korištena kao džamija, piše Deutche
Welle
FOTO: (Thinkstock)
Sve je više znakova koji ukazuju da će Aja Sofija, koja je
trenutno muzej, jednog dana ponovo biti korištena kao džamija, piše Deutche
Welle. Kako se navodi, Uprava za vjerske poslove Turske je drugu godinu zaredom
u Aja Sofiji u toku ramazana organizovala zajedničko obavljanje molitvi i
učenje Kurana.
Molitve i učenje prenosile su televizije uživo u Aja Sofiji
koja se već više od 80 godina koristi kao muzej, navodi DW. Oštre kritike zbog vjerskog
obreda i učenja Kurana u Aja Sofiji uputila je grčka vlada.
“Aja Sofija je na listi Svjetske kulturne baštine Unesca”,
navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Grčke.
“Pokušaj da se učenjem Kurana Aja Sofija ponovo
pretvori u džamiju, predstavlja uvredu za međunarodnu zajednicu koja bi zbog
toga trebalo da reaguje”, navela je i Konferencija evropskih crkava (KEK).
Turske nacionalističke grupe već dugo pokušavaju da muzej
ponovo pretvore u džamiju, ne osvrćući se na bogatu historiju te građevine,
dodaje DW.
Aja Sofija je izgrađena 537. godine u doba cara vizantijskog
carstva Justinijana. Skoro hiljadu godina korištena je kao crkva sve dok Mehmed
II 1453. godine nije osvojio tadašnji Konstantinopolj i Aja Sofiju pretvorio u
džamiju. Nakon toga su uz objekat sagrađene četiri minareta, kao i četiri stuba
koji nose kupolu prečnika 32 metra na visini od 65 metara.
Objekat je od tada skoro 500 godina pobožnim muslimanima
služio za obavljanje vjerskih obreda. Mustafa Kemal Ataturk, osnivač turske
Republike, 1935. godine je naredio da se Aja Sofija pretvori u muzej što je bio
simbol toga koliko je odlučan da Tursku pretvori u sekularnu državu. U tom
cilju on je također ukinuo i najviše vjerske i političke institucije islama –
kalifat i sultanat.
FOTO: (GettyImages)
Ataturk nikada nije krio da svoje sunarodnike želi da odvoji
od religije. On je govorio da je islam udaljio Turke od njihovog izvornog
identiteta.
Želja da se vrati na islam, što u ekstremnoj varijanti
podrazumijeva čak i ponovno uvođenje kalifata, odavno je postala igračka za
potkusurivanje političkih stranaka u Turskoj, ukazuje DW.
Diskusiju o Aja Sofiji najprije su započele
ultrancionalističke grupe. Njih je sledila i desno orijentisana Stranka
nacionalnog pokreta (MHP). Ta partija, slično kao i stranka predsjednika
Erdogana (AKP), bori se za naklonost konzervativnih birača.
Turska nacionalna studentska unija je 2014. godine
organizovala potpisivanje peticije o tome da se Aja Sofija ponovo koristi kao
džamija.
Akcija je okončana 29. maja 2014. godine, na dan obilježavanja
godišnjice osvajanja Konstantinopolja. Tim povodom, tadašnji političar AKP i zamjenik
premijera Bulent Arinc izjavio je:
“Gledamo na tužnu Aja Sofiju i molimo boga da ne bude
daleko taj dan kada će se ona ponovo smijati”.
Poruka glasi: Aja Sofija će se ponovo smijati tek kada
ponovo bude džamija.
Stranka turskog predsjednika Erdogana (AKP) oštro je
reagovala na kritike Grčke zbog učenja Kurana u Aja Sofiji.
“Umjesto da se turskom narodu čestita ramazan i
‘odabrana noć’, grčko Ministarstvo spoljnih poslova odlučilo se da unakazi
učenje Kurana i ezana (poziva na molitvu)”, odgovara se u saopštenju
turskog Ministarstva spoljnih poslova.
AKP nije uvijek zastupala takav stav, piše DW podsjetivši da
je Erdogan, prije nekoliko godina imao po tom pitanju sasvim drugačije
mišljenje. On je tada rekao da bi oni koji zahtijevaju da Aja Sofija ponovo
postane džamija najprije trebalo da vide kako da vjernicima napune druge
džamije u Istanbulu.
(TBT)