TEME
Pročitajte tekst iz posljednjeg broja New York Timesa o tome
kako se Kopti u Egiptu nose sa strahotama ugnjetavanja i stradanja
FOTO: (Profimedia)
Kada je u aprilu eksplodirala bomba u Katedrali Svetog
Marka, William Francis imao je samo jednu misao: “O, moj Bože, ponovo se
dešava.”
Šest godina ranije Fransis je u eksploziji bombe u drugoj
aleksandrijskoj crkvi izgubio majku, sestru i rođaku. Sada se molio da nije
izgubio još nekoga.
“Bilo mi je dosta”, prisjetio se. “Rekao sam:
‘Molim te, Bože, ne više. Molim te.”
Koordinisani napadi bombaša-samoubica u Katedrali Svetog
Marka, sjedištu egipatske koptske crkve, i drugoj crkvi u Tanti, odnijeli su 45
života i nanijeli težak udarac koptskoj pravoslavnoj manjini. Islamska država
preuzela je odgovornost za oba napada.
Eksplozija u Aleksandriji također je probudila bolna sjećanja
na napad na crkvu 2011. koji je, i pored godina istrage, i dalje neriješen. Ne
samo što egipatska policija nije uhapsila počinioce već nije uspjela da utvrdi
ni koja je grupa izvela napad.
Nevičnost? Ravnodušnost? Dok su kršćani u Aleksandriji
žalili nastradale žrtve, mnogi su se pitali hoće li ovog puta biti drugačije.
Ne i Francis. “Ništa se nije promijenilo”, priča
ovaj dvadesetdevetogodišnji kompjuterski tehničar dok sjedi u kafiću na
gradskoj rivi. “Desilo se prije šest godina, desilo se ove nedjelje i desit
će se ponovo. Ne osjećam se bezbjedno u ovoj zemlji.”
Njegov skepticizam dijele mnogi kršćani u Egiptu koji su,
kako kažu, izgubili vjeru u sistem koji se klati između apatičnog sleganja
ramenima i otvorenog diskriminisanja.
Predsjednik Abdel Fatah el Sisi predstavlja se kao odani
branilac Kopta koji čine desetinu stanovništva i koji su se radovali kada je
Sisi 2013. dospio na funkciju.
Ipak, Kopti nemaju mnogo šta da slave pod Sisijem. I dalje
se suočavaju sa predrasudama, nasiljem i ćudljivošću sistema u kojem niko za to
ne biva kažnjen.
Joseph Malak, advokat koji je zastupao porodice žrtava
napada iz 2011., kaže da je presuda iz oktobra podrazumijevala da ga
Ministarstvo unutrašnjih poslova izvjesti o napredovanju istrage. Nije dobio
nikakve informacije.
Otkad je u decembru izvršen bombaški napad na crkvu u Kairu,
Islamska država proglasila je svoju namjeru da u Egiptu pronađe uporište tako
što će izvršiti pokolj kršćana. Biranje Aleksandrije, drevne prijestonice kršćanstva,
za najnoviji napad samo je znak ambicija Islamske države.
Kada je patrijarh Aleksandrije i papa Koptske pravoslavne
crkve Teodor II držao službu na Cveti 9. aprila, bombaš-samoubica pokušao je da
uđe u crkvu. Nije bilo lako: egipatske bezbjednosne snage čuvale su sve
prilaze.
Ali kada je služba završena, a papa se povukao u svoje
odaje, sigurnosni kordon je uklonjen. Amgad Bakit, vozač rikše, vidio je čovjeka
kako prilazi ulazu sa kapuljačom preko glave i jednom rukom sakrivenom.
Kada je čovjek prošao kroz sigurnosnu kapiju sa detektorom
metala, ispričao je Bakit, čulo se pištanje. Čovjek je zakoračio unazad. Bakit
se našao prikovan za zemlju, tijela prekrivenog šrapnelima. Četvorica
policijskih službenika, sedmoro kršćana i šestoro muslimana prolaznika poginulo
je u napadu. Sisi je proglasio vanredno stanje. Vojnici su se raširili po
čitavoj zemlji da čuvaju crkve, a na ulice su smještena oklopna vozila.
Ministarstvo unutrašnjih poslova identifikovalo je bombaša
kao Mahmuda Hasana Mubaraka Abdalaha, radnika na benzinskoj pumpi koji se iz
Kuvajta vratio kući u Suec prošle godine.
Nedeljnim službama u Katedrali Svetog Marka od napada
prisustvuje sve više ljudi, kažu sveštenici. Vjernici prkose strahu i okupljaju
se u crkvi čiji su stubovi i oltari obavijeni crnim platnom.
George Nasim Fahim čuvao je stražu na ulazu u katedralu.
Njegov otac Nasim Fahim stradao je u eksploziji, kaže, nakon što je bombaša sa
glavnog ulaza uputio ka detektoru metala.
Njegov sin zauzeo je njegovo mjesto.
“Nastavljam ono što je on započeo”, kaže Fahim.
“Zašto brinuti ili strahovati? Otišao je u raj i ja sam spreman da mu se
pridružim ukoliko je potrebno.”
(TBT, NYT)