NAUKA
U Bugarskoj i Grčkoj pronađena su dva fosila majmunolikih
stvorenja sa ljudskim oblikom zuba koja sugerišu da čovjek nije nastao u Africi
kako se do sada vjerovalo
FOTO: Ilustracija (Reuters)
Historija ljudske evolucije mogla bi ponovo biti ispisana
jer su naučnici u Evropi otkrili fosile koji ukazuju na to da se čovjek
razdvojio od majmuna na tom kontinentu, a ne u Africi, javljaju agencije.
Većina stručnjaka vjeruje da su se ljudski preci evolucijski
razdvojili od majmuna prije sedam miliona godina u srednjoj Africi, gde su
hominidi zatim živjeli narednih pet miliona godina prije nove faze evolucije.
Naučnici su, međutim, pronašli dva fosila majmunolikih stvorenja sa ljudskim
oblikom zuba u Bugarskoj i Grčkoj koji su stari 7,2 miliona godina, prenosi
Hina.
Otkriće tog stvorenja, nazvanog Graecopithecus freybergi,
dokazuje da su naši preci počeli da evoluiraju u Evropi 200.000 godina prije
najranijih afričkih hominida.
Međunarodna grupa naučnika tvrdi da to otkriće potpuno mijenja
ljudsku istoriju i posljednjeg zajedničkog rođaka šimpanze i ljudi, tzv.
evolucijsku kariku koja nedostaje, svrstava na područje Balkana. Šimpanze su
najbliži živući srodnici ljudima s obzirom na to da sa njima dijele 95 posto
gena. Evolucija posljednjeg zajedničkog srodnika obje vrste centralna je i
najvažnija rasprava paleoantropologije.
U doba prije više od sedam miliona godina klimatske promjene
pretvorile su istočnu Evropu u otvorenu savanu, što je prisililo majmune da
pronađu nove vrste hrane i rezultiralo prelazom na dvonožnost, pišu naučnici u
časopisu Plos One.
“Ova studija mijenja postojeće ideje povezane s mjestima
na kojima je čovječanstvo napravilo prve korake”, rekao je prof. Nikolaj
Spasov, član Bugarske akademije nauka. “Graecopithecus nije majmun. On je
hominid i direktan je predak čovjeka. Njegova je ishrana povezana sa relativnom
suhom i čvrstom vegetacijom savane i zato, kao i ljudi, ima široke kutnjake i
gustu gleđ”, kaže Spasov.
FOTO: (Reuters)
Naučnici su analizirali dva poznata uzorka Graecopithecusa,
donju vilicu iz Grčke i gornji pretkutnjak iz Bugarske. Koristeći se
računarskom tomografijom, uspjeli su da vizualizuju unutrašnje strukture fosila
i ustanove da su korijeni pretkutnjaka bili povezani.
“Veliki majmuni obično imaju dva ili tri odvojena korijena,
a korijeni Graecopithecusa djelomično su povezani, što je karakteristika
modernih ljudi, ranih ljudi i nekih vrsta praljudi”, rekla je
rukovoditeljka istraživanja, prof. Madelaina Boeme sa Univerziteta u Tibingenu.
To sugeriše da je Graecopithecus bio hominid i da je nekoliko stotina hiljada
godina stariji od najstarijeg afričkog hominida, otkrivenog u Čadu.
“To nam omogućava da razdvajanje ljudi od majmuna smjestimo
u Evropu”, rekao je paleoantropolog David Begun sa Univerziteta u Torontu.
Tokom tog razdoblja Sredozemno more znalo je da potpuno presuši, što je majmunima
i ranim hominidima omogućavalo da prelaze s kontinenta na kontinent.
“Bude li prihvaćena, ova teorija izmijenit će početak
ljudske historije”, rekla je prof. Boeme. Ali, ima i skeptičnih.
“Moguće je da je čovječanstvo izvorno nastalo u Evropi, ali imamo mnogo
čvrstih dokaza, uključujući nekoliko lobanja i parcijalnih kostura, koji taj
događaj smještaju u Afriku”, kaže antropolog Peter Endrus iz Prirodnjačkog
muzeja u Londonu. “Bio bih vrlo oprezan u suprotstavljanju spoznaja iz
izolovanih fosila sa svim dokazima koji su prikupljeni u Africi”,
zaključio je Endrus.
(TBT, AJB, Newsweek.rs)