GLOBAL
Poslije burnog početka, Trumpova spoljna politika postaje
“normalnija” nego što su mnogi analitičari očekivali. Ipak, postoji
mnogo “šta ako”
FOTO: Trump (Fonet)
Dok administraciju Donalda Trumpa sve jače potresaju
skandali povodom komunikacije predsjedničkog tima sa Rusima tokom kampanje, kao
i oko otpuštanja šefa FBI i odavanja povjerljivih informacija ruskom šefu
diplomatije, mnogi smatraju da, ukoliko Trump želi da se izvuče i preživi u Bijeloj
kući, potrebna je nekakva spoljnopolitička kriza koja bi zamaskirala unutrašnje
potrese.
Ipak, nikome još uvek nije jasno kako bi se zapravo Trump
pokazao na tom planu. Ovde izdvajamo 6 činjenica o spoljnoj politici u eri
Donalda Trumpa, koje smo mogli da otkrijemo do sada.
1. Ostao je dosljedan
stavu da je “Amerika na prvom mjestu”
U toku kampanje Trump je više puta rekao kako se protivi
vojnim savezima, međunarodnim ugovorima, nevladinim organizacijama i sličnim elementima
koji su do sada oslikavali američki internacionalizam. Na samom početku mandata
je odustao od sporazuma o Trans-Pacifičkom partenrstvu, zaoštrio je odnose sa
Evropskom Unijom i Meksikom i uveo restriktivne mjere za migrante iz
muslimanskih država. Ovim je pokazao, bar njegove pristalice tako misle, da
“Amerika na prvom mjestu” za njega ipak nije samo politički slogan.
2. Radikalne promjene je teško donijeti
Poslije burnog početka, Trumpova spoljna politika postaje
“normalnija” nego što su mnogi analitičari očekivali. U međuvremenu
je našao razumijevanja za NATO, ojačao saveze sa Japanom i Južnom Korejom, nije
pokušao da napadne sporazum o nuklearnom naoružanju sa Iranom ili politiku
“jedne Kine”, i što je najbitnije prekinuo je napore da sklopi mir sa
Basharom Al Assadom. Ovim je samo pokazao da obećanja u kampanji uglavnom
prevazilaze djela u toku mandata.
3. Izgledati žestoko je prioritet za Trumpa
Trump je do sada uspio da stvori niz neprijatelja, od Sirije
i Irana do Sjeverne Koreje, što se zasniva na činjenici da je Obama uglavnom
doživljavan kao predsjednik koji previše stidljivo pokušava da se obračuna sa
američkim neprijateljima. Za sada je njegova administracija svojim postupcima
prema Iranu i Sjevernoj Koreji pokazala da je lako izgledati žestok u spoljnoj
politici, još niko nije siguran kakve će to rezultate dati.
FOTO: Trump (Reuters)
4. Dao je veću slobodu svojim generalima
Ovakva politika se pokazala korisnom ali i rizičnom. Trump
je za razliku od svog prethodnika dao veću autonomiju svojim vojnim zapovjednicima.
Sa jedne strane u današnje vrijeme organizacija koja fleksibilna i
decentralizovana može mnogo brže i efikasnije da odgovori na izazove na terenu.
Sa druge strane ovo vodi većoj upotrebi sile, radikalnijoj borbi protiv
terorista i eventualno većim civilnim žrtvama. Pitanje je da li će Trump uspjeti
da izbalansira ove dvije suprotstavljene koncepcije.
5. Disciplina nije jača strana Trumpove administracije
Pored brojnih kontradiktornih izjava koje su pokrenula više
pitanja nego što su dala odgovora, nikome još uvijek nije jasno kakve su Trumpove
dugoročne namjere u Siriji. Ovo je mnogo veći problem nego što se čini, pošto
ovakvo djelovanje podriva autoritet predsjednika, i otvara pitanje kako će Trumpova
administracija reagovati u slučaju ozbiljnije krize. Uz to, skandali s
otpuštanjem Michael Flynna sa mjesta savjetnika za bezbjednost, kao i istrage
povodom navodnog dosluha Trumpovog tima s Rusima, i nedavno otpuštanje šefa FBI
koji je tu istragu vodio, pokazuje kako je i timu, ali i samom predsjedniku
teže da održi red i poredak u Bijeloj kući.
6. Dugoročni spoljnopolitički ciljevi su i dalje nejasni
Uobičajeno je da nakon prvih 100 dana znamo koji su spoljno
politički ciljevi, ali već smo odmakli od ove vremenske odrednice, a i dalje se
čini da ni sama administracija nema ogovor na ovo pitanje. Da li će Amerika
istupiti iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama, kakav će biti dalji
odnos prema Assadu, da li će Trump ostati dosljedan nekim od svojih
radikalnijih navoda iz kampanje? To su samo neke od nedoumica na koje nemamo
odgovor. Posebno je pitanje kako će novi predsjednik reagovati na nove i
neočekivane izazove u budućnosti.
(TBT, newsweek.rs)