TEME
Lana Prlić, potpredsjednica Socijaldemokratske partije BiH,
osvrnula se na to kako se u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK), ni pet
godina nakon presude Općinskog suda u Mostaru o ukidanju „dvije škole pod
jednim krovom“ u Čapljini i Stocu, ova presuda ni danas nije implementirana
FOTO: Prlić (Vijesti.ba)
Lana Prlić, potpredsjednica Socijaldemokratske partije BiH,
osvrnula se na to kako se u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK), ni pet
godina nakon presude Općinskog suda u Mostaru o ukidanju „dvije škole pod
jednim krovom“ u Čapljini i Stocu, ova presuda ni danas nije implementirana.
„U aprilu 2012. godine Općinski sud u Mostaru je donio
presudu, prema kojoj je naloženo ukidanje „dvije škole pod jednim krovom“ u
Čapljini i Stocu, a rok je bio 1. septembar 2012.godine. Nakon skoro pet godina
djeca još uvijek idu u školu u dvije različite smjene, uče dva „različita“
jezika.
Presuda je dokazala da je model „dvije škole pod jednim
krovom“ diskriminatoran, međutim, ako pitamo Ministarstvo obrazovanja
Hercegovačko-neretvanskog kantona, to nije tako. Nadležni ili neće ili ne znaju
kako riješiti ovaj problem. Pozivaju se po dobrom starom receptu na međunarodnu
zajednicu, međunarodne organizacije i institucije.
Koristim priliku da ih napomenem da ujedinjenje škola, te
ukidanje bilo kakve vrste diskriminacije i segregacije je bila i još uvijek
jeste postprijemna obaveza BiH prema Vijeću Europe.
Čitajući razne izjave ministara i ministrica obrazovanja u
kantonima u kojima se sprovodi ovaj model segregacije učenika, dobijam odgovor
na pitanje da li ministri uopće žele da riješe ovaj problem i odgovor je jasan
– NE. Pa tako imamo izjave ministrica i ministara iz HNK, Srednjobosanskog
kantona i Zeničko-dobojskog kantona, koji kažu da je segregacija, ustvari,
ustavno pravo na jezik, ili da škole nisu podijeljene, jer je biblioteka
zajednička ili, zamislite, zajednička zbornica.
Nigdje i nitko ne spominje djecu, koja će izaći iz tih istih
škola i biti zakinuti za poznavanje svojih vršnjaka, ili čak za drugo pismo,
samo zato što neki ministar ili ministrica ne vidi to kao problem. Jasno je da
nadležni ministri ne uzimaju ovu presudu i problem za ozbiljno, jer ne postoji
sankcija, a i ni odgovornost.
Bojim se da će, nakon 20 godina segregacije i diskriminacije
u obrazovnim institucijama, multikulturalnost postati riječ koju nove
generacije ne razumiju, ne svojom krivicom ili svojim odabirom već radi nečijeg
interesa“, navodi Prlić.
(TBT, Vijesti.ba)
