ANALITIKA
Veliko je iznenađenje poraz na Sjevernom Cipru, ali i u
glavnom gradu Ankari. Izmir je oduvijek bio opozicija vladajućoj stranci
FOTO: Erdogan (Reuters)
Turskoj se od ponedjeljka, 17. aprila, nanovo broji
vrijeme. Završila je jedna epoha – kemalistička ili Atatürkova, a započela je
epoha Recepa Tayyipa Erdoğana. Jedna je trajala gotovo 100 godina, od 1923., a
druga je tek na početku i s neizvjesnim krajem.
Kemal-paša imao je svestranu podršku i spasio je jednu staru
državu, nekadašnji imperij, a Recep Tayyip Erdoğan, koji pokušava obnoviti
imperijalnu simboliku, uvodi Tursku u razdoblje neizvjesnosti i
nepredvidivosti. Ništa neće biti isto.
1,25 miliona
Erdoğanova pobjeda na referendumu i najradikalnija reforma,
kojom je sebi omogućio ovlasti koje od uspostave Republike početkom 20.
stoljeća nije imao niti jedan turski lider, ostvarena je – ako uzmemo da je
glasovanje bilo čisto i bez ikakvih manipulacija o kojima govori opozicija – uz
prednost koja jedva prelazi 2,5 posto, odnosno u biračkom tijelu većem od 55 miliona
s tek oko 1,25 miliona glasova viška. Odgovara li takva pobjeda neograničenim i
sultanskim ovlastima koje je Erdoğan jedva ostvario na referendumu?! Prema
nekim mišljenjima, sporno je oko 2,5 miliona glasova, ali vjerovatno od
ponovnog prebrojavanja neće biti ništa.
Neki analitičari ovakvu pobjedu već nazivaju Pirovom. Prvo,
zato što je on unio te povijesne promjene da bi, kako kaže, osigurao stabilnost
i privredni rast, spriječio terorističke napade koji su u posljednje vrijeme
učestali od Kurda i IS-a te najavio jači vanjskopolitički status Turske. To je
ono što se sada očekuje jer je trenutačno samo izazvao raskol u turskom
društvu, koji potencijalno može izazvati nestabilnost. Drugo, urbane sredine, u
kojima živi više od četvrtine stanovništva, većinom su rekle “hayir” (ne).
83% protiv
Njegov rodni Istanbul, u kojemu je četiri godine bio
gradonačelnik i odakle je krenuo u pohod na politički vrh, nije ga podržao.
Pobijedio je s velikom razlikom samo u svom rodnom kvartu Kasimpaşa, dok je
Beşiktaş bio 83 posto protiv. I prijestolnica Ankara mu je okrenula leđa, a to
su dva najvažnija turska grada. U jednom mu je sjedište, a u drugom je tražio
spas tijekom neuspjelog državnog udara u julu 2016. godine. Uz njih su još
Izmir, zatim glavno turističko sjedište Antalya te Adana. Hoće li Erdoğan
shvatiti poruku urbanih sredina u kojima su odmah nakon objave rezultata počeli
prosvjedi, uz, naravno, kolone oduševljenih simpatizera koji su slavili do
duboko u noć – jedni uz prosvjedno lupanje lonaca, drugi uz turske zastave i
njegove slike.
Kurdi protiv
Kurdski su dijelovi (Diyarbakir) očekivano bili protiv. No,
znakovito je iznenađenje poraz u nepriznatoj republici Sjeverni Cipar gdje mu
tamošnji Turci, unatoč potpunoj ovisnosti o Turskoj, ipak nisu dali podršku.
Ili u Bugarskoj, u kojoj živi značajna turska manjina (nemaju svi tursko
državljanstvo, ali mnogi ga ipak imaju), gdje mu također nisu dali podršku. No,
treba napomenuti da mu je pobjedu zapravo donijela gastarbajterska dijaspora u
Zapadnoj i Srednjoj Europi, osim Velike Britanije, pa su mnoge novine donijele
čak i naslove “Turci u Njemačkoj omogućili pobjedu Erdoğanu!”
Europska unija nije dobro reagirala. Suzdržani su i s puno
primjedbi, a ako se obistini najava referenduma o vraćanju smrtne kazne, Turska
može zaboraviti članstvo u bruxelleskom klubu. Doduše, Erdoğanu to nije
prioritet, ali mu dobro dođe kao populistička mjera za podizanje rejtinga.
Takve su najave već stigle. Danski premijer Lars Løkke Rasmussen rekao je da mu
je čudno vidjeti kako se u demokraciji ograničava demokracija. Austrijski
predsjednik Alexander Van der Bellen izjavio je da se referendumom “Turska
udaljila od europskih vrijednosti i standarda”.
No, američki predsjednik Donald Trump je Erdoğanu osobno
čestitao na pobjedi te mu zahvalio na podršci oko raketiranja baze Bašara
al-Asada.
Putin vrlo tiho
Nakon loših odnosa koje je imao s Barackom Obamom, očito je
da je Trumpu stalo do obnove prijateljstva s Turskom pa će mu progledati kroz
prste oko neregularnosti i autokratskog načina vladanja. Iz NATO-a su rekli da
je to “unutarnja stvar Turske” jer Sjevernoatlantski savez nije u prilici da
sada, u jeku sirijske krize, naljuti jednog od svojih najvjernijih i najjačih
partnera. Turska je najjača vojska u Savezu nakon SAD-a. No, jako je zanimljivo
da mu na pobjedi nije čestitao trenutačno najbliži saveznik Vladimir Putin,
nego su iz Kremlja samo poručili da je to unutarnja stvar Turske koju “Moskva
prima na znanje”.
Komisija je zatražila istragu o nepravilnostima na glasanju
“Pozivamo vlasti da provedu transparentnu istragu o navodnim
nepravilnostima koje su uočile promatračke misije”, izjavio je glasnogovornik
Europske komisije Margaritis Schinas. Pozvao je turske vlasti da sljedeće
korake nakon referenduma poduzimaju uz dužnu pozornost, tražeći najširi mogući
konsenzus u društvu.
Promatračke misije OESS-a i Vijeća Europe zabilježile su
brojne nepravilnosti u kampanji i tijekom samog referenduma. Jedna od većih
nepravilnosti je odluka donesena u zadnji trenutak da se priznaju omotnice s
glasačkim listićima bez državnog pečata.
Promatračka misija Vijeća Europe, vodeće institucije za
ljudska prava, objavila je da referendum smatra nepravednim. Kampanja potpore
promjenama turskog Ustava dominirala je medijima, a uhićenje novinara i
zatvaranje medija ušutkalo je drugačija mišljenja, tvrde promatrači. Prokurdska
oporbena Narodna demokratska stranka (HDP) objavila je kako se omotnice bez
žigova odnose na tri milijuna birača, što je dvostruko više od razlike u
glasovima s kojom je Erdoğan odnio pobjedu na referendumu.
No, Ankara se zbog svega toga ne uzbuđuje previše. Turski
premijer Binali Yildirim izjavio je da su glasine o nepravilnostima na
referendumu održanom tijekom vikenda isprazan pokušaj bacanja sumnje na
rezultate izjašnjavanja birača, nakon što je glavna oporbena stranka najavila
da će tražiti poništenje referenduma. “Na biralištima je izražena volja naroda
i rasprava o tome je završena”, rekao je Yildirim. “Svi moraju poštovati
rezultate referenduma, posebice glavna opoziciona stranka”, istaknuo je.
Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva rekao je da su
omotnice s biračkim listićima bez pečata važeće kao i u prošlosti.
(TBT, Jutarnji.hr)