SVIJET
U drugom dijelu istraživanja, Newsweek Srbija donosi priču o
podacima koje su turski špijuni sakupili u Albaniji o tamošnjim strukturama
bliskim Fetulahu Gulenu, koje su se kasnije “prelile na Kosovo”
FOTO: Erdogan (AP)
Njemačke vlasti pokrenule su istragu protiv 20 turskih
državljana za koje sumnjaju da za zvaničnu Ankaru špijuniraju pristalice turske
opozicije u emigraciji, prenio je Die Welt u utorak, 4. aprila. Prema navodima
lista, istraga je pokrenuta nakon što su zakonodavne vlasti otvorile pitanje
dokumentacije koju su turski zvaničnici dostavili Berlinu.
Naime, turska ambasada je dostavila listu od preko 300
imena, adresa i telefonskih brojeva ljudi koji su navodno povezani sa izgnanim
propovjednikom Fetulahom Gulenom, optuženim da stoji iza neuspjelog pokušaja
puča u Turskoj prošle godine.
Njemački tužioci su pokrenuli istragu oko toga kako je
Turska uspjela da sakupi toliku količinu informacija o individuama na njemačkoj
teritoriji. Prema prvim pretpostavkama, preko 6.000 turskih doušnika trenutno
je aktivno u ovoj zemlji.
Newsweek Srbija je prethodno, na osnovu povjerljivih izvještaja
obrađenih u okviru Evropske istraživačke mreže (EIC), pisao o turskoj vjersko
špijunskoj mreži u Srbiji i BiH.
U prvom delu serijala ERDOGANOV RAT IMAMIMA otkrili smo kako
su “nakon odlaska Srba, postojeće (Gulenove) strukture iz Albanije prelile
na Kosovo”. U drugom dijelu istraživanja, Newsweek Srbija donosi priču o
podacima koje su turski špijuni sakupili u Albaniji o tamošnjim strukturama
bliskim Fetulahu Gulenu. Ova saznanja predstavljena su u povjerljivom izvještaju
Jasina Sengula, savjetnika za vjerska pitanja u turskoj Ambasadi u Tirani.
U dokumentu podnesenom 27.09. prošle godine, navodi se kako
je Albanija “glavni centar Gulenovih terorističkih aktivnosti na
Balkanu”, odnosno da je prisutna u svim sferama društva – obrazovanju,
medijima, preduzetništvu, zdravstvu, turizmu i izdavaštvu.
Uspon organizacija i institucija povezanih sa Fetulahom Gulenom,
kao i njegove fondacije Gulistan, počeo je 1991. godine nakon pada komunizma,
investicijama u izgradnju do tada gotovo nepostojećeg obrazovnog sistema u
najvećim albanskim gradovima među kojima su Tirana, Skadar i Drač. Nakon
uspostavljanja neophodne osnovne infrastrukture, pristalice Gulena otvorile su
Memorijalnu međunarodnu školu u Tirani (MIST), koja je sa godišnjom školarinom
od najmanje 15.000 eura jedna od najskupljih obrazovnih institucija u regionu i
kao takva direktno targetira djecu najbogatijih i najuticajnijih ljudi u
zemlju.
FOTO: (Profimedia)
Ključni instrumenti
Iz izvještaja turskog savjetnika jasno se vidi da se od
institucija i organizacija povezanih povezanih sa Gulenom izdvajaju dvije, kao
najjači elementi gulenističkog uticaja. To su “Asocijacija novi
horizonti” (Horizontet e Reja) i privatna privredna komora ACITAD.
Uz pomoć Asocijacije novi horizonti, koja se bavi
zapošljavanjem i karijernim savjetovanjem studenata, Teroristička organizacija Fetulah
Gulen (FETO), kako je zvanična Ankara naziva, strateški je povezala razrađen
sektor obrazovanja sa poslovnim strukturama neophodnim da se veliki broj
studenata iz tih institucija zaposli. “Asocijacija novi horizonti
funkcioniše ne samo kao agencija koja regrutuje (radnike) za kompanije, već se
bavi i zapošljavanjem i koordinacijom u javnim i političkim institucijama
albanske države”, navodi se u dokumentu.
Za one koji se ostvare u preduzetništvu i državnom poslu, tu
je ACITAD, privatna privredna komora koja okuplja albanske biznismene.
“Komora pokušava, s jedne strane, da se nametne u susjednim zemljama u
kojima žive Albanci, a s druge, da pruži pomoć u investicijama mladim
Albancima, i kroz te investicije izgradi povjerenje u FETO. Na ovaj način, organizacija
smanjuje i zavisnost od inostranstva”, piše u izvještaju.
FOTO: Erdogan, Rama (AP)
Rat ispod radara
Erdoganov obračun s Gulenom i njegovom organizacijom, koja
je sudeći prema turskom izvještaju u Albaniji izuzetno jaka i uticajna,
propratile su i određene mahinacije. Turski savjetnik za vjerska pitanja u
Tirani navodi kako se “najveći broj zaposlenih povezanih sa FETO može naći
u kompanijama koje pripadaju (turskom) Džalik Holdingu”, a među njima je i
ALB Telecom u kojem se sprovodi “tajna čistka, a očigledno je da otpuštaju
one sa bliskim vezama sa FETO”.
Istovremeno, ALB Telecom, koji je u vlasništvu jedne od
najvećih telekomunikacionih kompanija u turskoj, optužena je u izvještaju za
“prisluškivanje svih preduzetništva koje nisu pod njihovom kontrolom, a
povezana su sa Turskom”.
U dokumentu stoji i kako je “u tajnosti otvorena
‘Američka bolnica'”, čija je izgradnja predstavljena kao američka
investicija, iako su u njoj zaposleni većinom doktori s turskim porijeklom.
FOTO: Gulen (Reuters)
Medijska kontrola
Pristalice FETO navodno su izrazito aktivne u sferi
albanskih medija, toliko da “drže Fakultet za žurnalistiku pri
Univerzitetu u Tirani potpuno pod kontrolom”. Uz pomoć uticajnih ljudi
kako na sopstvenim, tako i na državnim univerzitetima, diskurs koji promoviše
FETO je dominantan u albanskim medijima. Pod njihovom kontrolom navodno su prve
albanske internet novine “Gazeta Start”, novine “Drita
Islame” povezane sa Albanskom islamskom zajednicom, Udruženje albanskih
novinara, medijski servis Albeu.com i mnogi drugi individualni novinari,
kolumnisti i medijski eksperti.
Na kraju izvještaja, turski savjetnik za vjerska pitanja
zabrinuto zaključuje: “Sa univerzitetima, akademijama, madrasama (vjerskim
školama), medijskim kompanijama, štamparijama i jezičkim kursevima koje
finansiraju ove fondacije, oni su postali duboko ukorijenjeni (u Albaniji) i
zauzeli su veoma moćne pozicije. Njihove medijske kompanije i publikacije
oslikavaju njihove aktivnosti u diskreditovanju Turske. Ako imate u vidu da se
djeca političara i uticajnih ljudi obrazuju u ovim školama, možete dobiti
jasniju sliku situacije u Albaniji”.
FOTO: (Profimedia)
Uticaj organizacija bliskih Fetulahu Gulenu na Balkanu, a prije
svega u Albaniji, pretežno muslimanski naseljenim dijelovima Srbije i u BiH,
kako pokazuje i ovaj izvještaj, zadaje ozbiljnu glavobolju turskom režimu koji
Gulena optužuje da stoji iza neuspjelog pokušaja puča prošle godine.
U obračunu s kontroverznim imamom, turske državne
institucije, odnosno prije svih Direktorat za vjerska pitanja Dijanet, ne
prezaju od angažovanja turskih vjerskih zvaničnika za špijunažu na inostranoj
teritoriji – od Balkana do Velike Britanije.
Istrage koje su pokrenule Njemačka i Austrija, međutim,
ukoliko se dokaže da su osumnjičeni imami zaista špijunirali za Ankaru, imat će
drastične posljedice kako po već zaoštrene odnose Turske sa Zapadom, tako i za
same vinovnike.
(TBT, newsweek.rs)