SPECIAL
“Amerikanci nisu čak rekli ni da im je žao. Samo su me
ostavili na sarajevskom aerodromu, a jedina stvar koju sam imao je bila majica
na meni. Nemam nikakve papire pa ne mogu da nađem posao kako bi se starao o
sebi. Živim u limbu”, rekao je Al Savah
FOTO: Ilustracija (Profimedia)
Poslije 14 godina provedenih u američkom zatvoru Guantanamo,
Egipćanin Tarik Mahmud Ahmed al Savah pokušava da ponovo izgradi svoj život u
Sarajevu, nakon što ga je BiH, čije je državljanstvo dobio kao dobrovoljac rata
90ih, primila nazad.
“Amerikanci nisu čak rekli ni da im je žao. Samo su me
ostavili na sarajevskom aerodromu, a jedina stvar koju sam imao je bila majica
na meni. Nemam nikakve papire pa ne mogu da nađem posao kako bi se starao o
sebi. Živim u limbu”, rekao je Al Savah.
Dok je bio zatočen u Guantanamu Al Savah otkriva da su ga
držali u neljudskim uslovima. Bio je okovan 24 sata dnevno, a ćelija u kojoj je
smješten je svega 2×2 metra. Držali su ga u ovakvim uslovima bez obzira na to
što je bio lošeg zdravstvenog stanja i patio od depresije.
Savah naglašava da iako je u zatvoru proveo 14 godina njemu
nikada nije suđeno. Šta više sve optužbe za saradnju sa Al Kaidom i pružanje
pomoći teroristima su odbačene još 2012. godine, ali bez obzira na to on je
ostao u zatvoru još naredne 4 godine.
Iako je bivši predsjednik SAD Barack Obama 2010. godine
potpisao izvršnu naredbu da zatvor u Guantanamo Beju prestane sa radom, nakon
čega je jedan deo zatvorenika oslobođen, ova ustanova je do danas u funkciji.
Sudeći po izjavama novog predsjednika Donalda Trumpa, koji
je još u predizbornoj kampanji govorio kako planira da “Guantanamo napuni
lošim momcima”, preostalih 60 zatvorenika, kao i oni koji su poput Al
Savaha oslobođeni po naredbi prošle vlasti, imaju sve manje nade da će dobiti
bilo kakvo obeštećenje za godine provedene u zatvoru.
Za sada, Tarik al Savah se bori za golu egzistenciju u
Sarajevu. Živi od priloga koju mu daju lokalne džamije, zato što pomoć koja mu
je obećana po dogovoru između SAD i BiH i koju je nedavno počeo da prima,
iznosi 125 dolara mjesečno i nije dovoljna za normalan život. Al Savah tvrdi da
mu je američka Vlada obećala 200.000 dolara naknade prije nego što je otpušten
iz Guantanama, ali da on taj novac nikada nije vidio.
Rat u Bosni
Al Savah navodi kako je prvi put došao u BiH sa početkom
rata ranih devedesetih. Prvo je navodno radio za islamsku humanitarnu
organizaciju u Zagrebu, nakon čega je otišao u BiH gdje je, kako je ispričao za
Middle East Eye, “bio vozač kamiona i dostavljao humanitarnu pomoć, da bi
se na kraju prijavio u vojsku”, u kojoj je služio od septembra 1993. do
decembra 1995. godine.
Poslije primirija i potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995.
godine, Al Savah se zajedno sa ostalim stranim borcima nastanio u selu Bocinje
u centralnoj Bosni. Mnogi od njih su kao nagradu za svoje zasluge dobili
državljanstvo, nakon čega su se ženili lokalnim djevojkama i zasnivali porodice.
Iz jednog takvog braka Al Savah je dobio kćerku, koja trenutno ide u srednju
školu u BiH.
Ipak, vlasti u BiH nisu blagonaklono gledale na prisustvo
stranih boraca, iako su oni sada većinom bili punopravni građani, smatrali su
ih za sigornosnu prijetnju. Optuživani su da podržavaju radikalni islam, a
tamošnja Vlada nije željela da bude predstavljena kao sklonište za islamske
borce.
Diplomatski pritisci iz inostranstva su konstantno rasli, da
bi ta situacija eskalirala poslije terorističkog napada u New Yorku 2001.
godine, nakon čega je Vlada SAD urgirala da se isporuče svi oni za koje se
smatralo da su povezani sa teroristima. Navodno zbog tenzija koje su postojale,
Al Savah je odlučio da napusti BiH još 2000. Međutim, on se nije sklonio u
Evropu ili bilo koju stabilnu zemlju, već je pobjegao u Afganistan.
FOTO: (AP)
Veze s Al Kaidom
U američkim dokumentima se navodi da se Al Savah u toku bjekstva
krio u više Al Kaidinih skloništa da bi na kraju dospio u trening kamp Al
Faruk. TakođeR ga opisuju kao “majstora eksploziva”, navodeći kako je
učestvovao u pravljenju bombi. Na optužbe SAD da je bio u komunikaciji sa više
Al Kaidinih visokih operativaca, Al Savah odgovara: “Da je to sve istina
ja bih bio stavljen pred sud”.
Al Savah je obučio stotine pripadnika Al kaide za ugradnju i
upotrebu eksploziva u cipelama, prslucima, časovnicima, hemijskim olovkama,
fudbalskim loptama, televizorima i drugim uređajima. SAD navode da je
učestvovao je u pripremi eksploziva za napad na svjetski trgovinski centar u New
Yorku 11. septembra 2001. godine.
Predvodio je poznati “Ebu Ubejdah kamp” za obuku
Al kaidinih terorista za izvođenje terorističkih akcija na prekookeanskim
letovima i u svim vrstama saobraćaja u vazduhu, na kopnu i na moru. Za rad tog
kampa direktno i lično je pohvaljen od Osame bin Ladena.
Prethodno je priznao i da je kao član Al kaide razvio specijalizovane
improvizovane eksplozivne naprave (IEDs) za upotrebu protiv američkih vojnih
snaga i civila.
Obavještajne službe SAD utvrdile su da je u ratu u BiH
učestvovao u redovima Trećeg korpusa takozvane Armije BiH i da je imao
pseudoniim “Al Layth”, te da je bio nepopustljiv i hrabar.
Poslije rata u BiH radio je kao računovođa u “El
Karama”, firmi komandanta odreda “El mudžahedin” Abu Malija.
U bjekstvu je bio sve do 2001. godine, kada je uhvaćen dok
je pokušavao da pređe afganistansko-pakistansku granicu, da bi već u maju 2002.
godine bio prebačen u Guantanamo.
Dok je bio tamo bosansko državljanstvo mu je ukinuto, na šta
Al Savah ni na koji način nije mogao da uloži žalbu. Po ugovoru između BiH i
SAD njemu nije vraćeno državljanstvo, već mu je samo omogućen povratak u Bosnu
sa ograničenim pravima. Na pitanje da li i dalje ima egipatsko državljanstvo
odgovorio je da više nema nikakve veze sa tom državom, i da svoj život pokušava
da obnovi u BiH, pored svoje kćerke.
Odgovornost SAD
Al Savahovo nezadovljstvo BiH i svim pravnim nedaćama kroz
koje prolazi od kada se vratio u tu zemlju je veliko, ali ipak najoštrije
kritike odlaze na adresu Sjedinjenih Država.
Iz organizacije Amnesty International navode kako je
odgovornost SAD da se pobrinu da bivši zatvorenici iz Guantanama mogu ponovo da
žive u svojim državama i da se njihova ljudska prava poštuju. Ovo uključuje i
finansijsku pomoć kako bi ti ljudi mogli sebi da obezbijede mjesto za
stanovanje, zdravstveno osiguranje i slično, i na kraju uspjeli da se zaposle
ili nastave da se obrazuju. Naglašavaju da je ovo posebno bitno za države poput
BiH, koje se bore da takve uslove ostvare i za svoje građane.
Ministarstvo spoljnih poslova BiH uporno šuti o ovom
problemu dok američki State Department svu odgovornost prebacuje na zemlje koje
primaju bivše zatvorenike, i smatraju da su one odgovorni kako bi se tim
ljudima obezbijedili odgovarajući uslovi za nastavak života. Za to vrijeme Faruk
al Savah ostaje zaglavljen u sarajevskom pravnom limbu.
(TBT, Newsweek.rs / Middle East Eye)