POLITIKA
Evropski lideri imaju jasan izbor na Balkanu – ili će se
baviti tamošnjim problemima ili će se balkanski problemi baviti njima, kaže Carl
Bildt
FOTO: Bildt (Agencije)
Nekadašnji visoki predstavnik EU u BiH u autorskom tekstu za
internet izdanje Project Syndicate, prelaže da se ubrza proces proširenja i
prijema novih članica, te da se program “istočnog parterstva” EU, zamijeni
s “balkanskim partnerstvom” koje će u konačnici dovesti do
pristupanja ovih država Uniji.
Autor navodi da je svjestan da za to treba vremena, ali
ističe da se mora početi raditi odmah.
Za početak, kako kaže, EU može početi posredovati u rješavanju
preostalih manjih pitanja međudržavnih granica.
“Istovremeno s ubrzanjem procesa evropskih integracija,
kako bi se riješio sve opasniji rizik konflikta na Balkanu, EU treba da
demonstrira da posjeduje i volju i metode tako što će u region poslati svoje
borbene grupe da izvode vojne vježbe. To bi poslalo moćnu poruku da njene vojne
snage nisu tigar od papira, te da, osim riječi, ima još potencijala koje može
da upotrijebi”, naveo je Bildt, prenosi sarajevski Dnevni avaz.
Bildt kaže da je njegova zabrinutost za Balkan počela kada je
tokom prošlogodišnjeg privatnog boravka u BiH mnogo puta pitan da li će ponovo
biti rata.
Ističe, da se ratovi, poput onih prije 27 godina na Balkanu
neće ponoviti.
“Situacija danas bitno je drugačija nego što je bila
tada. Ali, već smo puno puta u historiji imali priliku da vidimo kako pojedinac
može zametnuti požar koji će biti teško obuzdati. Nekada davno u Sarajevu je
Gavrilo Princip pokrenuo svjetski rat kada je ubio nadvojvodu Franca
Ferdinanda. Polako ali sigurno danas region postaje zapaljiv, a ovog puta iskra
bi mogla planuti u Skoplju”, upozorio je Bilt.
On navodi i da su se lideri Evropske unije iznenada
probudili s novim realnostima na Balkanu. Na samitu održanom početkom ovog mjeseca
oni su, navodi dalje, istakli potrebu pojačanog angažmana Unije na Balkanu, ali
i potisnuti Rusiju iz tog regiona.
Bildt dodaje i da je od propasti Otomanskog carstva, Balkan
izvor nestabilnosti:
“Mješovit u vjerskom, nacionalnom, kulturološkom
smislu, koncept stvaranja nacionalnih država doveo je do stalnih nestabilnosti
u kojima ratovi i teški zločini, nisu rijetkost”.
“Nastanak sedam novih, često međusobno antagonizovanih
država, jasno je stavio do znanja da će stabilnost regiona zavisiti od novog
okvira. Ovog puta on se zove EU. Zahvaljujući vlastitim iskustvima na
smirivanju i rješavanju dugogodišnjih nacionalnih sukoba u drugim dijelovima
Evrope, Unija je dobila zadatak da poveže Balkan i suzbije nacionalna
sukobljavanja”, naveo je Bildt.
Podsjeća da je samitu u Solunu 2003. dato je obećanje o
pristupanju svih balkanskih država EU i kako je bilo važno da se takvo obećanje
da, tako je sada teško da se ono održi.
“Čim su se balkanski problemi umirili, lideri Unije
pretpostavili su da osigurali mir. Njihovo rutinsko pristupanje Balkanu u
suštini je dovelo samo do očuvanja statusa quo”.
Nakon što je Jean-Claude Juncker 2014. godine izabran za
predsjednika Evropske komisije, dao je i izjavu da za vrijeme njegovog mandata
neće biti novih proširenja.
“Status quo je potvrđen. Njegova izjava je tehnički
bila sasvim ispravna. Ali je politički bila katastrofalna. Kako je svjetlo koje
je motivisalo i donosilo reforme, ugašeno, nacionalizam je, kako se i
očekivalo, počeo da raste. EU je, u međuvremenu, postala fiksirana svojim
problemima, poput finansijske i dužničke krize država članica Unije”, piše
dalje Bildt.
Navodeći svoja iskustva kroz funkcije koje je imao u vezi s
balkanskim državama, autor ističe da je “jedini put naprijed u tome da
Evropa pokaže svoju moć”.
(TBT)