GEOPOLITIKA
Prije manje od tri godine na referendumu su se izjasnili
protiv sopstvene nezavisnosti, ali je Brexit, protiv koga su također glasali,
vratio pitanje samostalnosti na dnevni red
FOTO: (Reuters)
Malo više od pola godine pošto je izglasano da se napusti
Evropska unija, priča se o novom referendumu u Britaniji. Ovoga puta, oni
kojima bi mogla da se ponudi šansa da “ponovo preuzmu kontrolu” su
Škoti.
Prije manje od tri godine na referendumu su se izjasnili
protiv sopstvene nezavisnosti, ali je Brexit, protiv koga su također glasali,
vratio pitanje samostalnosti na dnevni red. Vlada škotskih nacionalista
izradila je novi nacrt zakona za novo glasanje o nezavisnosti, a ankete pokazuju
da bi ovoga puta moglo da bude uspješno.
Argumenti nacionalista da je Škotska drugačija zemlja nisu
nikada bili tako ubjedljivi kao danas. Kada je riječ o Brexitu, 62% Škota
izjasnilo se da ostane u EU, ali će ih Englezi ipak izvući iz nje.
Dominantne stranke u Vestminsteru, torijevci i laburisti,
imaju dva među 59 škotskih poslanika. Mnogi argumenti koji su 2014. iznijeti u
korist Ujedinjenog Kraljevstva danas su isparili. Škotima je tada rečeno da je
ostanak u Britaniji jedini način da ostanu i u EU, jer bi kao nezavisna država
morali da ponovo zatraže prijem i suočili se sa protivljenjem Španije, koja bi
na taj način obeshrabrila katalonske separatiste.
Umjesto toga, to što su dio Britanije pokazalo se kao karta
u jednom pravcu iz Evrope. Prognoze su da će jaka britanska ekonomija, čiji su dio
pozivani da ostanu, usporiti rast. I uzbudljivi govor o zajednici –
“dragocijenoj, dragocijenoj povezanosti” o kojoj je Theresa May govorila
u svom prvom govoru kao premijerka – zvuči prazno, s obzirom na nonšalantnost
sa kojom su odbačene škotske bojazni.
Politički i ekonomski zemljotres
Ako je Brexit bio politički zemljotres, Škotsku je pogodio i
manje primjetan ekonomski potres. U vrijeme referenduma o nezavisnosti, Škotska
se razvijala sličnim tempom kao ostatak Britanije. Od tada se štošta promijenilo,
a u dva od posljednjih pet kvartala nije bilo nikakvog razvoja. Glavni razlog
je oslanjanje države na fosilna goriva i finansije, oblasti u kojima je loše
išlo.
Prije tri godine, barel sirove nafte tipa “brent”
koštao je 110 dolara, zbog čega je vlada predviđala da bi nezavisna Škotska
2015-16. od energenata imala poreski dobitak od 12,5 milijardi dolara. Pad cijena
– danas je barel 55 dolara – pokazuje da je stvaran broj 1% od tih predviđanja.
Također, crno zlato polako nestaje, pa će jedna “brent” naftna
platforma ovog ljeta biti uklonjena.
Finansijski sektor, koji je zajedno sa naftom i gasom posljednjih
godina donosio izvoz jednak trećini Škotskog GDP-a, takođe se suočava sa
problemima. Od septembra 2014. Škotska je izgubila deset posto svojih
finansijskih poslova. (Neke je dobio London.) Prošle godine je prosječna plata
u ovoj industriji bila niža za pet odsto.
Za zemlju od pet miliona ljudi koja zavisi od dvije
“oštećene” industrije, samostalni put predstavlja kocku. Pa ipak,
Škoti bi mogli da zaključe da je ostanak u Brexitom ograničenoj zajednici još
rizičniji. Tu bi pogriješili. Iako je spremnost Therese May da napusti
jedinstveno tržište i carinsku uniju vjerovatno loša za Britaniju, također čini
i nezavisnost komplikovanijom. Ako EU bude spremna da je primi natrag, Škotska
će imati čvršću granicu sa Engleskom. I pridruživanje jedinstvenom evropskom
tržištu po cijenu napuštanja britanskog nema smisla: Škotska izvozi četiri puta
više u ostatak Britanije nego u EU.
FOTO: Ilustracija (Reuters)
Mi smo zaslužni, oni krivi
Vladajuća Škotska nacionalna partija (SNP) vješta je u
kombinovanju vladanja sa protestovanjem i da preuzima zasluge za škotski uspjeh,
dok krivicu za svoje neuspjehe svaljuje na London. Kako se ekonomske prilike u
Škotskoj pogoršavaju, krivica će padati na Brexit i torijevske mjere štednje.
Nezavisnost koja je do nedavno izgledala kao zastrašujuća
nepoznanica, danas liči na šansu da se sat vrati na stare, bezbjedne dane
članstva u EU. Kada engleski ministri budu upozoravali o rizicima secesije, vratit
će im se sopstvene izjave o Brexitu: Škoti će biti pozivani da preuzmu kontrolu
od udaljenih političara koje nisu birali, a oni koji budu pominjali cijenu
rastanka biće proglašeni dijelom “Projekta straha”. Način na koji su
brexitaši odbacivali institucije, od Ministarstva finansija do Engleske banke, učinit
će da nepristrasna upozorenja budu odbačena kao jednostrana ili nekompetentna.
Mnogi Škoti koji su 2014. glasali da ostanu u zajednici
učinili su to iz jasnih ekonomskih razloga. Izlazak Britanije iz EU zamutio je
sliku. Alarmantni je rezultat da je Brexit učinio škotsku nezavisnost štetnijom
– i izvjesnijom.
(TBT, Economist, Newsweek.rs)