ANALITIKA
Hrvati katolici koji žive u Bosni i
Hercegovini podijelili su se u dvije linije s različitim vizijama na unutarnje
uređenje države
FOTO: (Alessandro Bianchi / Boris Kovačev /
Davor Pongračić / Reuters / Hanza Media)
U Biskupskom ordinarijatu Banjolučke
biskupije, u glavnome gradu Republike Srpske, u Ulici Kralja Petra I. 80,
monsinjor Ivo Tomašević, generalni tajnik i glasnogovornik Biskupske
konferencije BiH i najbliži suradnik kardinala Vinka Puljića, dočekao me vrlo
zabrinuto. Tema o kojoj smo trebali razgovarati nije bila nimalo ugodna.
Atmosfera u kojoj smo razgovarali još manje.
Pred nama, tu na sofi prostorije za
sastanke, prostrte su dvije međusobno sučeljene karte Bosne i Hercegovine.
Jedna od njih izišla je u Večernjem listu u petak 10. veljače, dan uoči mog
dolaska u Banju Luku. To je karta tzv. trećeg entiteta, iliti hrvatske
federalne jedinice u (Federaciji) BiH, uz koju se, u Večernjaku, kočio naslov
“U hrvatsku federalnu jedinicu u BiH ušlo bi do 83 posto Hrvata”. Iza te karte
stoje zagovornici i promotori hrvatskog entiteta u BiH, bliski čelnicima HDZ-a
BiH u Mostaru, odnosno predsjedniku HDZ-a BiH i hrvatskom članu u
Predsjedništvu BiH Draganu Čoviću.
Druga je bila karta bosanskohercegovačkih
biskupa (koju su oni, po riječima mons. Tomaševića, bili dali u javnost još 29.
listopada 2005). Njihov prijedlog političko-teritorijalnoga ustrojstva Bosne i
Hercegovine i vizualno i po sadržaju čista je suprotnost HDZ-ovu pogledu na BiH
i na položaj tamošnjih Hrvata.
Hrvati katolici koji žive u Bosni i
Hercegovini podijelili su se u dvije linije s različitim vizijama na unutarnje
uređenje države.
Jednu liniju sačinjavaju – pretežitim
dijelom – vodeći hrvatski političari u BiH, najvećim dijelom koncentrirani u
HDZ-u BiH, kojemu je sjedište u Mostaru.
FOTO: Uređenje BiH po prijedlogu
zagovornika Herceg-Bosne (plavo – hrvatski entitet, zeleno – bošnjački, crveno
– srpski)
Druga liniju predstavljaju oni koji
zagovaraju viziju bosanskohercegovačkih biskupa, a to su njih šestorica:
predsjednik BK i nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, dopredsjednik BK
i vojni biskup mons. Tomo Vukšić, banjolučki biskup mons. Franjo Komarica,
biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons.
Ratko Perić, pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar i pomoćni biskup
banjolučki mons. Marko Semren. Hrvatski političari, mahom HDZ-ovci, ali i veći
dio ostale hrvatske “političke elite” u BiH, zagovaraju striktno nacionalnu ili
entitetsku podjelu Bosne i Hercegovine, oslanjajući se pritom na činjenicu da
logika ili evolucija političkih događanja ili političke realnosti u BiH – od
rata iz devedesetih naovamo – neizbježno ide u smjeru stvaranja etnički potpuno
čistih i homogenih teritorija te da se s tom objektivnom činjenicom ili s tim
trendom jednostavno treba pomiriti i verificirati ga odgovarajućom
“troentitetskom” političko-teritorijalnom podjelom Bosne i Hercegovine, pri
čemu bi i Hrvati napokon dobili svoju, hrvatsku “republiku”. To jest, hrvatski
entitet.
Bosanskohercegovački biskupi, međutim,
razmišljaju sasvim drugačije, oni idu za revizijom ili ukidanjem Daytonskoga
sporazuma i nude sasvim drugačiju, regionalnu (dakle, ne po nacionalnom ključu)
podjelu, po kojoj bi BiH – koju oni i dalje vide kao cjelovitu – bila
podijeljena u četiri regije, formirane po kriterijima ekonomske,
prometno-komunikacijske, prirodne, povijesne, geografske i sl. naravi, a čiji
bi glavni gradovi bili Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla. Ono, dakle što se
danas mnogima, ili čak većini, čini kao glavni ili jedini kriterij podjele BiH,
a to je nacionalni element, to bosanskohercegovački biskupi stavljaju u drugi
ili treći plan.
FOTO: Uređenje BiH po biskupskom prijedlogu
(tirkizno plavo – Tuzlanska regija, narančasto – Sarajevska regija, crveno – Banjalučka
regija, žuto – Mostarska regija)
“U prijedlogu Biskupske konferencije BiH
jako je važno da nijedan narod nema u svakoj od te četiri regije više od 40
posto, a nijedan manje od 30 posto udjela u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. To
je važno zbog toga kako nijedan narod ne bi mogao majorizirati druga dva”,
upozorava mons. Tomašević…
(TBT, Globus, Autor Darko Hudelist)