GOLBAL
Tokom višednevne debate u parlamentu bilo je teških riječi, svakojakih optužbi, čak i tuče, kada su dvojica poslanika završila kod ljekara. U medijima je posebnu pažnju privukla nezavisna poslanica koja se vezala lisicama za mikrofon
FOTO: Erdogan (Profimedia)
Nakon što je turski parlament usvojio sporni paket ustavnih promjena,
otvorivši put za referendum o predsjedničkom sistemu koji bi proširio
ovlašćenja predsednika Redžepa Tajipa Erdogana, opozicija je upozorila da će
takav predsjednički sistem osigurati apsolutnu vladavinu jednom čovjeku i dati
mu ovlašćenja kakva su nekada imali sultani.
Odluka predstavlja veliku pobjedu za Erdogana koga kritičari
optužuju da postaje sve veći autokrata.
Tokom cjelonoćnog zasjedanja koje je završeno u subotu
ujutru, poslanici su izglasali set amandmana koje je predstavila vladajuća
stranka AKP.
Za konačno usvajanje izmjena biće potreban i referendum koji
se očekuje najranije 26. marta, a ne kasnije od sredine aprila, sudeći po
zvaničnicima AKP. Odlučivat će se o uvođenju predsjedničkog sistema koji će
omogućiti da šef države u rukama drži praktično sve poluge vlasti. Iako vodeća
opoziciona stranka, Republikanska narodna partija, predlaže vanredne izbore, u
vladajućoj stranci se ni ne pomišlja na tako nešto. Uvjereni su da će većina
građana prihvatiti ponuđene ustavne promjene.
“Na ovaj način će se ubuduće izbjeći slabe koalicione
vlade. Samo jaka izvršna vlast može da obezbijedi stabilan i brz razvoj Turske
i da se suoči sa svim izazovima uključujući i borbu protiv terorizma”,
objasnio je predsjednik Erdogan. On je promjenu sistema inicirao još 2014.
godine kada je prvi put zasjeo u fotelju šefa države.
“Vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) želi da
demokratski parlamentarni sistem preokrene u totalitarni režim, u vladavinu
jednog čovjeka”, smatra lider opozicije Kemal Kiličdaroglu.
Opozicija je sa njim na čelu predložila da se prije
referenduma raspišu vanredni parlamentarni izbori kako bi građani rekli šta
misle o sistemskim promjenama, a ne da im se unaprijed preko amandmana nude
gotova rješenja. Vladajuća stranka je, međutim, već otpočela referendumsku
kampanju.
Svi su saglasni da je riječ o historijskoj promjeni. Posljednji
veliki preokret desio se još davne 1923. godine kada je najveći reformator u
islamskom svijetu Mustafa Kemal Ataturk ukinuo sultanat i proglasio republiku.
Tokom višednevne debate u parlamentu bilo je teških riječi,
svakojakih optužbi, čak i tuče, kada su dvojica poslanika završila kod ljekara.
U medijima je posebnu pažnju privukla nezavisna poslanica Ajlin Najliake koja
se vezala lisicama za mikrofon govornice.
“Vezujem se za govornicu kako bih rekla ‘ne’ diktatu
jednog čovjeka, da se oduprem uništavanju republikanskih vrijednosti”,
objasnila je svoj potez.
Drugi opozicioni poslanik, Bulent Tezdžan, upozorio je da bi
“sistem koji je predložen od svakoga napravio diktatora”, te da je to
kombinacija američkog i francuskog sistema vladavine koja je prilagođena Erdoganovim
vlastodržačkim apetitima.
Predsjednik države će ubuduće biti “sve i svja” u
zemlji – imenovat će i smjenjivati ministre, predlagati budžet, postavljat će
većinu članova Ustavnog suda, određivat će sastav generalštaba, kao i dvojicu
potpredsjednika republike.
Mjesto premijera se ukida, a šef države može biti pozvan na
odgovornost jedino ukoliko tu inicijativu podrži dvije trećine poslanika u
parlamentu. Sudit će mu sudije Ustavnog suda koje on sam postavlja, zato
opozicija upozorava da on praktično nikako ne može da bude osuđen. Dok je prema
sada važećim pravilima morao da podnese ostavku na mjesto lidera svoje stranke,
prema novim amandmanima neće biti u obavezi da to čini.
Pošto će se prvi izbori po novom sistemu održati 2019.
godine, po isteku sadašnjeg Erdoganovog mandata, a šef države se bira na pet
godina, za dva mandata, računica je da će Erdogan ostati u fotelji još dvanaest
godina – do 2029.
(TBT, Agencije)
