Na svečanom prijemu u sarajevskoj Vijećnici članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović bili domaćini brojnim gostima povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine.
BEZ VJERSKIH POGLAVARA
Iako sarajevski mediji izvještavaju da je prijemu prisustvovao veliki broj zvanica, među kojima su bili domaći političari, strane diplomate, osobe iz javnog i vjerskog života, predstavnici medija, slike odalste sa tog skupa ne odaju takav dojam. Nažalost, kao i prethodnih godina, prijemu je prisustvuje treći član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. Priliku da promijeni situaciju imala je Željka Cvijanović, no ona je nastavila ružnu tradiciju svojih prethodnika.
Upravo je na to ukazao i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
“Ovo je državni praznik koji povezuje i afirmira ljudska prava svih građana i naroda. Organizatori obilježavanja 25. novembra trebaju biti sva tri člana Predsjedništva BiH … To je neuništiva tekovina bosanskohercegovačkih antifašista koji su bili planetarno priznati i zaslužni dio svjetske antifašističke koalicije. Iz ovih, kao i brojnih drugih razloga, iskreno i strpljivo radimo na tome da jednog dana zajedno sva tri člana Predsjedništva BiH organiziraju obilježavanje Dana državnosti Bosne i Hercegovine”, poručio je u svom govoru.
Najupečatljivije je odsustvo vjerskih poglavara. Faktički osim Jakoba Fincija, predsjednika Jevrejske zajednice u BiH, nijedan drugi vjerski poglavar nije prisustvovao ovom događaju. Ako smo i navikli da poglavari SPC ignoriraju ovakve državne skupove u Sarajevu, te da mitropolit dabrobosanski Hrizostom prisustvuje takvim svečanostima u Banjoj Luci, bili smo navikli da bar kardinal Vinko Puljić i reis Husein Kavazović budu na prijemima koje organiziraju članovi Predsjedništva BiH. Kardinal Puljić je penzioniran, a na njegovo mjesto je došao nadbiskup koadjutor mons. Tomo Vukšić. Njega baš nismo navikli viđati na ovakvim državnim prijemima koje očito ignorira. Pitanje je zašto nije došao reis Kavazović, već je poslao svog zamjenika Enes ef. Ljevakovića?! Kako god ko od vjerskih vođa imao razlog da apstinira od ovog prijema, zaključak je smo jedan – da su vjerske vođe puki podanicim i epigoni svojih nacionalnih lidera. Pošto nijedan od njih, Bakir Izetbegović, Milorad Dodika, Dragan Čović, nisu bili domaćini skupa tako se nisu imali kome odazvati. Ovo će sigurno biti najveća zamjerka reisu Kavazoviću, jer će njegovo odsustvo biti protumačeno da je prijem ignorirao jer se u Predsjedništvu ne nalazi nacionalni vođa Bošnjaka Bakir Izetbegović koji je poražen na izborima. Ili što je još gore, a moglo bi im se prigovoriti, jeste sumnja da su Komšić i Bećirović ateisti i da ih kao takve sve vjerske vođe ignoriraju.
PARAF SEKULAZIRANOG BOSANSKOG MUSLIMANA
Iako su Komšić i Bećirović svoje obraćanje fokusirali na suživot i toleranciju kao tekovinu od prije 79. godina kada održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, to zvuči kao prilično potrošena paradigma za državu čija opstojnost zavisi od sloge među narodima i njihovim monoteističkim religijama.
Muhamed Šaćirbegović, prvi ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama (UN), bivši ministar vanjskih poslova i učesnik u pregovorima prilikom potpisivanja Datonskog mirovnog sporazuma, govorio je za Preporod.info povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine.
„ Obilježavanje Dana državnosti na ovaj datum, 25. novembar, odabrao je tadašnji zamjenik visokog predstavnika. Njegova ideja i želja bila je da se na taj način udruže sve političke stranke u BiH nakon rata. Na ovoj datum je prvobitno dogovoren Daytonski sporazum, prije nego što je trebalo da bude potpisan kao Pariško-dejtonski sporazum 1995. Mnogi danas ne poštuju ovaj datum, ali ni državu“, kazao je Šaćirbegović.
Moglo bi se reči da je međunarodna zajednica svoju politiku u BiH vratila na „fabričke postavke“ i da se ovaj koncept uklapa u viziju podrške da se sada u Predsjedništvu BiH nalaze sljedbenici antifašističkih zavnobihovskih zasada Komšić i Bećirović. Očito ohrabreni takvim opredjeljenjem kojeg su iskazali prvenstnove muslimani Bošnjaci prvi put Evropska komisija u oktobru preporučila davanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini uz osam uvjeta, a konačnu odluku će donijeti Vijeće Evropske unije koje zasjeda 15. i 16. decembra u Bruxellesu.
To su unutar SDA shvatiti da je da li je “ključni” uvjet za dobivanje kandidatskog statusa izbacivanje SDA iz vlasti. „Nije mudro popustiti željama nekih stranaca radi komadića vlasti koja će biti teška u sljedeće četiri godine”, kazao je Bakir Izetbegović u svom obraćanju javnosti povodom Dana državnosti. Što se može razumjevati da je on svjestan nove-stare politike međunarodne zajednice u BiH. Sličan pokušaj se već desio prije dvadeset godina kada je na izborima opozicioni blok stranka predvođen SDP-om izbacio SDA iz vlasti. Tada je Zlatko Lagumdžija bio dobio šansu da kao sekularizirani bosanski musliman stavi svoj paraf na prijem BiH u EU i NATO. Tako da je izbor Bećirovića, kao Lagumdžijinog učenika, svojevrsna repriza. Hoće li Bećirović biti na nivou zadatka, ili će prokockati priliku poput njegovog učitelja Lagumdžije, neće se dugo čekati. Zato je za očekivati da će do tada i susrete s njim pokušati eskivirati reis Kavazović kako mu ne bi dao legitimitet predstavljanja Bosanskih Muslimana u Evropi.
(TBT, R.I.)