BUSINESS
Teroristička grupa
koja se smatra državnom organizacijom ili “kalifatom” za normalno
funkcioniranje treba velike svote novca, posebno kada se zna da na teritoriju
koji kontrolira živi između četiri i pet miliona ljudi
FOTO: (AP)
Teroristička grupa
koja se smatra državnom organizacijom ili “kalifatom” za normalno
funkcioniranje treba velike svote novca, posebno kada se zna da na teritoriju
koji kontrolira živi između četiri i pet miliona ljudi.
Čak i prije nagle teritorijalne ekspanzije 2014. godine,
Islamska država je raspolagala ozbiljnim financijskim sredstvima. Prema studiji
analitičkog centra Rand Corporation objavljenoj potkraj prošle godine, ISIL je
uoči širenja na velike prostore građanskim ratom razorene Sirije imala sredstva
u vrijednosti oko 875 miliona dolara, piše CNN.
Nakon osvajanja zapadne Sirije i istočnog Iraka, ta su se
sredstva udvostručila. Američki analitičari procjenjuju da je iz banaka na
zauzetim područjima ISIL izvukla između pola i jedne milijarde dolara – samo je
iz mosulske Centralne banke odneseno oko 400 milliona!
Tome treba pridodati i ogromne količine oružja i ratne
tehnike koje su za sobom ostavile razbijene iračke snage, te naftne izvore i
rafinerije na području novostvorenog kalifata. Potkraj 2014. godine, Islamska
država je proizvodila 50.000 barela nafte dnevno, što na godišnjoj razini znači
zaradu od 500 miliona dolara. Zarada nije bila istovjetna onoj koju bi iz
takvih resursa izvukle legitimne države, jer se ISIL bila prisiljena osloniti
se na krijumčarske mreže koje su naftu preprodavale kupcima – često se
spominjala Turska – ali ipak se radilo o vrlo unosnoj aktivnosti.
Uz to, Islamska država dobro zarađuje na još jednoj vrlo
profitabilnoj, ali u medijima rijetko spominjanoj sirovini – fosfatima,
sastojku ključnom za proizvodnju umjetnog gnojiva koji se vadi iz bogatih
nalazišta u blizini sirijskog grada Palmyre i u iračkoj pokrajini Anbar.
Ne treba zanemariti ni sredstva koja ISIL izvlači iz
stanovništva pod svojom kontrolom. Uz prodaju opljačkanih antikviteta, koji su
na crnom tržištu donijeli i do 100 miliona dolara, teroristi dobro zarađuju od
jezive prakse prodaje roblja, najčešće mladih jazidskih žena koje borci
Islamske države koriste kao seksualne robinje. Stanovništvo koje živi pod
vlašću ISIL-a plaća poreze na svoju nesigurnu zaradu. Deset posto daju svi, a
poseban namet, jizyu, plaćaju preostali kršćani.
Na kraju, sredstva koja Islamskoj državi doniraju
simpatizeri sa svih strana svijeta, a posebno iz bogatih zaljevskih država,
dodatno popunjavaju budžet. Međunarodne sankcije su ozbiljno uzdrmale taj izvor
prihoda, pa se sredstva dobivena na taj način ne mogu usporediti s onima koje
je svojevremeno prikupljala Al-Kaida, ali ipak se radi o nezanemarivim svotama
novca.
Kada se sve zbroji, Islamska država je prema vrlo umjerenim
procjenama prošle godine na raspolaganju imala sredstva u vrijednosti najmanje
1.5 milijardi dolara.
Svota koja na prvi pogled djeluje zapanjujuće, posebno kada
se nalazi u rukama terorističke paradržave. Usprkos tome, čini se da se ISIL
nalazi u ozbiljnim financijskim problemima.
Uzrok financijskih problema
Čak se i Islamska država mora pobrinuti za osnovne potrebe
stanovništva na teritoriju kojim vlada. Pokrivanje troškova zdravstva, struje,
vode, i održavanje infrastrukture nužno je za održavanje privida normalnog
funkcioniranje takozvanog kalifata. Ne treba zanemariti ni troškove plaća za
administraciju, posebno otkad je iračka vlada donijela odluku da neće
financirati plaće javnih dužnosnika na teritoriju pod kontrolom ISIL-a, što je
za lokalnu ekonomiju predstavljalo gubitak od oko 170 miliona dolara mjesečno.
Još jedan udar na budžet Islamske države bio je globalni pad
cijena nafte te problemi koje je uzrokovala promjena strategije protuisilovske
koalicije. Zračni udari na konvoje cisterni i postrojenja za preradu nafte
ozbiljno su ugrozili proizvodnju na teritoriju pod kontrolom Islamske države.
Različiti izvori tvrde da se danas na tom području proizvodi 20 do 34 hiljada
barela nafte dnevno.
Islamska država je za preostalu naftu pronašla neočekivanog
kupca u svom najgorem neprijatelju – režimu sirijskog predsjednika Assada.
Gubitci područja bogatih naftom natjerali su uzdrmane sirijske vlasti da sklope
dogovor s vragom: u zamjenu za naftu Islamskoj državi osiguravaju električnu
energiju, ili naprosto plaćaju gotovinom, ali čak ni ti prihodi ne mogu nadoknaditi
sve teže financijske gubitke.
Velik broj ljudi svakodnevno bježi s područja koje
kontrolira ISIL, pa su posljedice nedostatka visokoobrazovanog kadra, osobito
doktora i inženjera, sve izraženije. Protuisilovska koalicija preciznim
napadima eliminira ključne financijske stručnjake koji upravljaju sredstvima
ISIL-a, a često stradavaju i radnici na naftnim postrojenjima. Sve je to
prihode ISIL-a do danas svelo na oko 80 miliona dolara mjesečno.
Kako se ISIL bori protiv krize?
Dokumentacija koja je prošle godine iznesena iz glavnog
grada takozvanog kalifata, Rake, pokazuje da su plaće svih civilnih i vojnih
dužnosnika srezane za 50% zbog “iznimnih okolnosti u kojima se Islamska
država nalazi”. Smanjene su i druge povlastice boraca ISIL-a, uključujući
i korištenje vozila koja nisu potrebna za vojne operacije.
Prema nekim izjavama svjedoka, na okupiranim područjima
Iraka preostali imućniji stanovnici za hiljadu do dvije dolara mogu kupiti
pravo na napuštanje teritorija ISIL-a.
Islamska država je zbog zračnih udara koji sve češće
pogađaju banke i druga mjesta gdje se novac čuva počela izbjegavati
skladištenje većih količina gotovine na jednom mjestu, što smanjuje mogućnost
da dragocjeni dolari izgore pod udarom američkih bombi, ali ostavlja puno mogućnosti
za sitne krađe.
Ekonomska budućnost ISIL-a
Islamska država se pokazala izdržljivom i prilagodljivom.
Nastavlja funkcionirati usprkos nedaćama, a njezina se birokracija stalno
domišlja novima načinima izvlačenja novca. Da se ISIL poput drugih terorističkih
skupina odlučila za održavanje fleksibilne organizacijske strukture bez
kontrole konkretnog teritorija, financijski problemi im vjerojatno ne bi
predstavljali toliku opasnost.
Nestašice i rastuća inflacija na području pod kontrolom
ISIL-a će se nastaviti, i prisiliti terorističko vodstvo da više vremena i
energije posveti detaljima upravljanja državom.
Ali, kao što kaže jedan izvještaj oksfordskog analitičara
Aymenna Jawada Al-Tamimija, ekonomski kolaps neće srušiti Islamsku državu –
samo će se nastaviti pad životnog standarda na teritoriju pod kontrolom
terorista.
(The Bosnia Times, index.hr)