Osim primarne svrhe da presudi zločincima, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije uspostavljen od strane Ujedinjenih nacije prije skoro 30 godina, učinio je sukob na području bivše Jugoslavije jednim od najbolje dokumentovanih ratova u ljudskoj historiji. U radu ovog suda 20-ak godina aktivno je kao stručni saradnik učestvovao danski historičar Christian Axboe Nielsen. Plod njegovog dugogodišnjeg rada i doprinosa preciznom utvrđivanju činjenica iz ratova 90-ih godina na ovim prostorima je knjiga “Nismo mogli vjerovati” koju je početkom jula na History Festu predstavio sarajevskoj publici.
U intervjuu za sarajsvki portal S.B. profesor Nielsen je napravio komparaciju politika Franje Tuđmana, Slobodana Miloševića i Alije Izetbegovića.
„Sklon da kazati da je u nacionalističkom smislu Tuđman bio pravi vjernik. On je zaista vjerovao, on je zaista patio za tim, on je sanjao i nije krio da želi napraviti Banovinu Hrvatsku. On je inače bio historičar i maštao je takve stvari.
Sa druge strane, ja zaista ne mislim da je Miloševića zanimala niti Krajina niti Bosna. On je bio oportunista koji je potpuno slučajno upao u film nacionalizma i shvatio da treba igrati na tu kartu. To se lijepo vidi u onom poznatom BBC-om dokumentarcu “Smrt Jugoslavije”. Milošević je bio čovjek koji bi svoju baku prodao đavolu samo da bi mogao ostati predsjednik.
Za razliku od Tuđmana i Miloševića, Izetbegović je do 1993. godine vidio mogućnost za jednu multietničku BiH i nije bio protiv suživota naroda. Malo ko ovdje zna ili želi znati da je Izetbegović bio gost na sjednici na kojoj je uspostavljena Srpska demokratska stranka. Oni su tada bili u vrlo dobrim odnosima i imali su zajedničke plakate na izborima. Također, mislim da SDA snosi veliki dio krivice za političku katastrofu koja je prerasla u rat, iako Izetbegović nije želio rat, za razliku od Miloševića i Tuđmana. On je sa predsjednikom Makedonije Kirom Gligorovom, o tome pišem u svojoj knjizi, pokušao napraviti neki plan kako bi se spriječio krvavi raspad Jugoslavije, ali, nažalost, taj plan nije doživio interes kod drugih.
Mislim da je Izetbegović bio dosta naivan što se tiče uloge JNA u Bosni i Hercegovini i prekasno je shvatio da se ta Armija već tokom rata u Hvatskoj transformirala u nešto što puno više liči na srpsku vojsku nego na jugoslavensku.
Negativnije mišljenje imam o Izetbegoviću poslije 1993. godine. Na primjeru Armije RBiH i određenih državnih ustanova vidimo da se počeo puno više kretati nacionalističkim putem. Umjesto da se razvila u građansku opciju, SDA je sve više imitirala HDZ i SDS. Posljedice toga vidljive su i danas i postoji rizik da će bošnjački narod završiti u istom nacionalističkom ćorsokaku“, rekao je Nielsen.
(TBT)
