Vlade Turske, Irana i Pakistana oživjet će transnacionalnu željezničku prugu koja će povezati Istanbul, Teheran i Islamabad (ITI) 2021. godine. Očekuje se da će transnacionalna željeznica ITI ojačati kinesku inicijativu Jedan pojas jedan put (BRI), piše u utorak, 29. decembra, japanski medij Nikkei Asia , pozivajući se na svoje izvore u Pakistanu.
Korijeni ovog ambicioznog projekta mogu se pronaći u službi za prijevoz kontejnera ITI, pokrenutoj 2009. godine pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku suradnju (ECO), međuvladinog saveza 10 država koje su 1985. godine osnovali Iran, Pakistan i Turska (tu su još i Azerbejdžan, Afganistan, Kazahstan, Kirgzstan, Uzbekistan, Tadžikistan i Turkmenistan). Međutim, kontejnerski prijevoz na navedenoj željeznici dosegnuo je samo probne vožnje i nikada nije bio u potpunosti spreman. Unatoč tome, Ankara, Teheran i Islamabad uvijek su planirali nadopuniti teretne vozove i s putničkim prometom, piše Nikkei Asia.
Ogromna se ruta proteže na 6.540 km – više od šestine opsega planeta. Otprilike 1950 km autoceste nalazi se u Turskoj, 2600 km – u Iranu, još 1990 km – u Pakistanu. Putovanje od Istanbula do Islamabada trajat će deset dana – mnogo brže od 21 dana koliko je potrebno za brodski put između Turske i Pakistana.
Govoreći pod uvjetom anonimnosti, pakistanski državni dužnosnik rekao je za Nikkei Asia da će se željeznička pruga ITI povezati s kineskom autonomnom regijom Xinjiang Uygur putem pakistanske željezničke pruge ML-1. Projekt ML-1 vrijedan 6,8 milijardi dolara najveća je komponenta Kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora (CPEC), vodeće komponente kineskog BRI (Belt and Road Initiative) prometnog projekta u Pakistanu. Pruga ML-1 trebala bi biti puštena u rad 2026. godine.
Metropola Xi’an u provinciji Shaanxi istočni je kraj Puta svile koji je drevnu Kinu povezivao s Sredozemljem.
Željeznica ITI bit će prva redovna željeznička linija između Kine i Turske, ali postoji i kružna ruta, napominju japanske novine. 19. decembra teretni vlak stigao je u kineski Xian iz Turske preko Gruzije, Azerbajdžana, Kaspijskog mora (trajektom) i Kazahstana (o tome je izvijestila i Geopolitika News, vidi poveznicu ispod teksta). Ova ruta slijedi transkaspijski Srednji koridor Istok-Zapad željeznicom Baku-Tbilisi-Kars. Stručnjaci vjeruju da Kina može razviti obje rute.
James M. Dorsey, stariji suradnik na Školi međunarodnih odnosa S. Rajaratnam u Singapuru, izjavio je za Nikkei da će odluke Pekinga o relativnoj koristi linija Istanbul-Xi’an i ITI u konačnici odražavati njegove ekonomske i geopolitičke ambicije. “S gledišta Pekinga, Turska je ključno trgovinsko središte i dugoročno neće štetiti ako postoji više željezničkih smjerova koji povezuju Kinu i Tursku”, rekao je Dorsey. Kazao je kako se Turska pozicionira kao ključno euroazijsko prometno čvorište i u tu svrhu ima smisla njen razvoj više željezničkih veza s južnom Azijom i Kinom. “Ankara popunjava vakuum kao vodeći regionalni igrač nakon što je američka vlada pod Trumpovom administracijom ustupila geopolitički prostor u regiji“, rekao je analitičar.
Stručnjaci također vjeruju da će pruga ITI pomoći Iranu da se nosi s američkim sankcijama. “Za Teheran je ovo atraktivan alternativni trgovinski put jer EKO zemlje trguju lokalnim valutama”, rekao je Lukasz Przybyszewski, poljski analitičar za zapadnu Aziju u Azijskom istraživačkom centru Varšavske akademije za ratne studije. On vjeruje da Peking iransku prometnu infrastrukturu posebno – i EKO općenito – smatra dijelovima BRI-ja. “U vremenima krize i rata takvi su alternativni prometni putovi vrlo vrijedni i profitabilni”, izjavio je Przybyszewski za Nikkei. Kazao je kako Peking pretpostavlja da će ove zemlje biti aktivni BRI partneri kojima su potrebna precizno prilagođena ulaganja.
“Praktički je nemoguće izolirati i spriječiti Iran da trguje sa svojim susjedima”, rekao je Przybyszewski. Rekao je kako će infrastrukturni projekti poput željezničke pruge ITI stimulirati iransko gospodarstvo, a nove će željezničke veze nuditi veću fleksibilnost u budućnosti.
(TBT, Mediji)
