The Bosnia Times
  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business
  • Donirajte
No Result
View All Result
The Bosnia Times
  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business
  • Donirajte
No Result
View All Result
The Bosnia Times
No Result
View All Result
Početna Business

MEGA-PROJEKTI NA „PUTU SVILE“: Željeznička pruga Turska-Iran-Pakistan do Kine

Vlade Turske, Irana i Pakistana oživjet će transnacionalnu željezničku prugu koja će povezati Istanbul, Teheran i Islamabad (ITI) 2021. godine.

29. Decembra 2020.
320
PREGLEDA
Podijelite na FacebookPodijelite na Twitter

Vlade Turske, Irana i Pakistana oživjet će transnacionalnu željezničku prugu koja će povezati Istanbul, Teheran i Islamabad (ITI) 2021. godine. Očekuje se da će transnacionalna željeznica ITI ojačati kinesku inicijativu Jedan pojas jedan put (BRI), piše u utorak, 29. decembra, japanski medij Nikkei Asia , pozivajući se na svoje izvore u Pakistanu.

Korijeni ovog ambicioznog projekta mogu se pronaći u službi za prijevoz kontejnera ITI, pokrenutoj 2009. godine pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku suradnju (ECO), međuvladinog saveza 10 država koje su 1985. godine osnovali Iran, Pakistan i Turska (tu su još i Azerbejdžan, Afganistan, Kazahstan, Kirgzstan, Uzbekistan, Tadžikistan i Turkmenistan). Međutim, kontejnerski prijevoz na navedenoj željeznici dosegnuo je samo probne vožnje i nikada nije bio u potpunosti spreman. Unatoč tome, Ankara, Teheran i Islamabad uvijek su planirali nadopuniti teretne vozove i s putničkim prometom, piše Nikkei Asia.

Ogromna se ruta proteže na 6.540 km – više od šestine opsega planeta. Otprilike 1950 km autoceste nalazi se u Turskoj, 2600 km – u Iranu, još 1990 km – u Pakistanu. Putovanje od Istanbula do Islamabada trajat će deset dana – mnogo brže od 21 dana koliko je potrebno za brodski put između Turske i Pakistana.

Govoreći pod uvjetom anonimnosti, pakistanski državni dužnosnik rekao je za Nikkei Asia da će se željeznička pruga ITI povezati s kineskom autonomnom regijom Xinjiang Uygur putem pakistanske željezničke pruge ML-1. Projekt ML-1 vrijedan 6,8 milijardi dolara najveća je komponenta Kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora (CPEC), vodeće komponente kineskog BRI (Belt and Road Initiative) prometnog projekta u Pakistanu. Pruga ML-1 trebala bi biti puštena u rad 2026. godine.

Metropola Xi’an u provinciji Shaanxi istočni je kraj Puta svile koji je drevnu Kinu povezivao s Sredozemljem.

Željeznica ITI bit će prva redovna željeznička linija između Kine i Turske, ali postoji i kružna ruta, napominju japanske novine. 19. decembra teretni vlak stigao je u kineski Xian iz Turske preko Gruzije, Azerbajdžana, Kaspijskog mora (trajektom) i Kazahstana (o tome je izvijestila i Geopolitika News, vidi poveznicu ispod teksta). Ova ruta slijedi transkaspijski Srednji koridor Istok-Zapad željeznicom Baku-Tbilisi-Kars. Stručnjaci vjeruju da Kina može razviti obje rute.

James M. Dorsey, stariji suradnik na Školi međunarodnih odnosa S. Rajaratnam u Singapuru, izjavio je za Nikkei da će odluke Pekinga o relativnoj koristi linija Istanbul-Xi’an i ITI u konačnici odražavati njegove ekonomske i geopolitičke ambicije. “S gledišta Pekinga, Turska je ključno trgovinsko središte i dugoročno neće štetiti ako postoji više željezničkih smjerova koji povezuju Kinu i Tursku”, rekao je Dorsey. Kazao je kako se Turska pozicionira kao ključno euroazijsko prometno čvorište i u tu svrhu ima smisla njen razvoj više željezničkih veza s južnom Azijom i Kinom. “Ankara popunjava vakuum kao vodeći regionalni igrač nakon što je američka vlada pod Trumpovom administracijom ustupila geopolitički prostor u regiji“, rekao je analitičar.

Stručnjaci također vjeruju da će pruga ITI pomoći Iranu da se nosi s američkim sankcijama. “Za Teheran je ovo atraktivan alternativni trgovinski put jer EKO zemlje trguju lokalnim valutama”, rekao je Lukasz Przybyszewski, poljski analitičar za zapadnu Aziju u Azijskom istraživačkom centru Varšavske akademije za ratne studije. On vjeruje da Peking iransku prometnu infrastrukturu posebno – i EKO općenito – smatra dijelovima BRI-ja. “U vremenima krize i rata takvi su alternativni prometni putovi vrlo vrijedni i profitabilni”, izjavio je Przybyszewski za Nikkei. Kazao je kako Peking pretpostavlja da će ove zemlje biti aktivni BRI partneri kojima su potrebna precizno prilagođena ulaganja.

“Praktički je nemoguće izolirati i spriječiti Iran da trguje sa svojim susjedima”, rekao je Przybyszewski. Rekao je kako će infrastrukturni projekti poput željezničke pruge ITI stimulirati iransko gospodarstvo, a nove će željezničke veze nuditi veću fleksibilnost u budućnosti.

 

(TBT, Mediji)

ShareTweet
Prethodni članak

NA NIŠANU AUTOKRATA I KARTELA: Ove godine ubijeno je 50 novinara

Sljedeći članak

VAKCINACIJSKA PROPUSNICA: Everton podsjeća navijače da urade obavezne Covid testove kako bi im bio dozvoljen dolazak na utakmicu

NAJNOVIJE

KO BI MU GA DAO? MOŽDA IZETBEGOVIĆ? Čović: Da sam želio treći entitet, dobio bih ga

17. Januara 2021.

KOJA PARANOJA?! Efendiću se pričinilo da vjećnici glasaju specijalnom ‘olovka sa kamerom’

17. Januara 2021.

MOŽE LI RAWLS OPET SPASITI ZAPAD Coman: Ići dalje od Rawlsa mogao bi biti politički i filozofski izazov našeg doba

17. Januara 2021.

NE ČASI NI ČASA: Bidenov tim počeo razgovore s Iranom

17. Januara 2021.

KOLUMNE

MOŽE LI RAWLS OPET SPASITI ZAPAD Coman: Ići dalje od Rawlsa mogao bi biti politički i filozofski izazov našeg doba

17. Januara 2021.

ZEMLJA MEDA – FIKCIJA I STVARNOST BALKANA Petrick: Zašto se „Balkan“ koristi kao sinonim za prastare etničke mržnje i nazadnost?!

16. Januara 2021.

UDŽBENIČKI PRIMJER NARCISA Persaud: Narcizam je povezan sa nizom antisocijalnih ponašanja

15. Januara 2021.
The Bosnia Times

© 2018 - Sva prava pridržana

  • Impressum
  • O nama
  • Marketing
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business
  • Donirajte