Tipovi zloupotreba u digitalnom okruženju su mnogobrojni, a neki manje poznati nisu još uvek našli prepoznatljivo mjesto u domaćoj terminologiji. U digitalnom okruženju dominira nasilje koje je počinjeno najčešće od nepoznate osobe (40%), a najprisutniji vid nasilja je proganjanje (55%) koje su najčešće vršili poznanici (45%), pokazuje “Iza ekrana: Analiza zloupotreba žrtava trgovine ljudima u digitalnom okruženju” koju je sprovela organizacija Atina.
Analiza obuhvata iskustva 178 djevojaka i žena, koje su u periodu od 2015. do 2020. godine u Srbiji, koristile programe podrške i zaštite Udruženja građana Atina. Ova analiza je jedinstvena i rijetka na polju borbe protiv trgovine ljudima jer pokazuje korelaciju između trgovine ljudima i digitalnog zlostavljanja. Ona pokazuje kontinuitet nasilja kojim su žrtve trgovine ljudima pogođene, a s druge strane, govori i o novim oblicima trgovine ljudima.
Od ukupnog broja, 15% djevojaka i žena navelo je da su bile i žrtve impersonacije (imitiranje druge osobe), dok je catfishing (namamljivanje) prisutan u 5% slučajeva, a targetiranje (doxxing) u 3%. Dalje, cyberbullying (sajberzlostavljanje) je iskusilo 32% ispitanica, dok je cyberbombing (sajberproganjanje) doživjelo 57% ispitanih žrtava trgovine ljudima. Kada se radi o hakovanju (neovlašćenom pristupu tuđim podacima), 42% njih se susrelo sa ovom pojavom. Digitalnu zloupotrebu prepoznatu kao osvetničko objavljivanje eksplicitnog sadržaja, poput snimaka i fotografija s pornografskim elementima (revenge porn), ali i poruka (sextortion), iskusilo je 31% ispitanica, pokazuju rezultati analize.
Pogledajte najzastupljenije tipove zloupotrebe u digitalnom okruženju sa kojima su se žene i djevojke susretale kao i njihovo značenje.
Ovo je pojam koji obuhvata niz uznemiravajućih ponašanja na internetu. Cyberbullying je uglavnom prisutan među mladima i može uključivati prijetnje, sramoćenje ili ponižavanje u digitalnom okruženju. Pod ovim pojmom se često smatra vršnjačko zlostavljanje na internetu, gde pojedinac ili grupa vršnjaka ima cilj da omalovaži drugu osobu i nanese štetu njenom ugledu, ličnosti i dostojanstvu.
Doxing (takođe i doxxing), podrazumijeva ponašanje u okviru kojeg jedna osoba (dokser) prikuplja podatke o drugoj osobi, analizira ih i tendenciozno objavljuje s namerom da ih prikaže najčešće u negativnom svjetlu koje odgovara dokseru, s obzirom na to da je cilj doksera da nanese štetu drugoj osobi. U doxing takođe spada i objavljivanje podataka o ličnosti, kao što su adresa stanovanja ili kontakt podaci (broj telefona) kako bi se osoba uznemiravala ili joj se na drugi način nanela šteta.
Pod sajberproganjanjem podrazumeva se niz uznemiravajućih ponašanja koja su izvršena više puta ili s regularnošću, koja obično uzrokuju da žrtva trpi strah, anksioznost, poniženje i ekstremne emocionalne povrede. Ovde spada i slanje poruka, pozivanje, slanje glasovnih poruka kako bi se osoba koja je meta napada držala u stanju uznemirenosti i straha. Važno je naglasiti da sajberproganjanje ne mora da uključuje i direktne prijetnje, već se odnosi i na one aktivnosti koje izazivaju osećaj bespomoćnosti i kontinuiranog stresa. U daljem toku ove analize, koristićemo termin sajberproganjanje za sve takve aktivnosti.
Hacking (neovlašćen pristup tuđim podacima)
Hakovanje predstavlja neovlašćen pristup, upadanje u tuđi elektronski uređaj ili mrežu. Često se izvodi s namjerom da se napadne i inkriminiše druga osoba, te da joj se nanese šteta putem krađe podataka ili narušavanjem njene privatnosti.
Impersonacija (imitiranje / lažno predstavljanje)
Impersonacija može da se odnosi na kreiranje lažnog profila, kao i na korišćenje tuđeg identiteta. Svrha impersonacije jeste u tome da se u ime osobe koja joj pribjegava prave dogovori ili kako bi se ta osoba lažno predstavljala.
Catfishing (pecanje/namamljivanje)
Termin catfishing koristi se za opisivanje situacije u kojoj se neka osoba namamljuje na susret ili u vezu, pomoću izmišljenog onlajn identiteta. Razlika u odnosu na impersonaciju je ta što se u slučaju castfihinga treća strana namamljuje na susret ili davanje informacija.
Revenge porn (osvetničko objavljivanje eksplicitnog/pornografskog sadržaja)
Revenge porn, odnosno osvetničko objavljivanje eksplicitnog/pornografskog sadržaja, jeste vrsta zloupotrebe koja podrazumeva objavljivanje sadržaja bez saglasnosti osobe koja se na snimku ili fotografiji nalazi. Počinilac ovdje koristi odnos sa žrtvom, zahvaljujući kojem je i došao do spornog sadržaja, kako bi žrtvi dalje nanio štetu. Jedan od podoblika ove forme nasilja je i sextortion i predstavlja pretnju objavljivanjem eksplicitnog materijala (informacija, fotografija) zarad iznude novca ili ponižavanja žrtve.
Ostali tipovi zloupotreba u digitalnom okruženju
Pored navedenih tipova digitalnih zloupotreba/uznemirivanja/nasilja, u savremenoj literaturi srećemo i pojmove kao što su trolling (kontinuirano postavljanje, uglavnom negativnih, komentara), DoS napade (Denial of Services – opterećivanje/napadanje mreže kako bi se izazvao pad sistema), SWATTing (prijavljivanje policiji i drugim organima, najčešće lažnih požara/bombe, u cilju izazivanja panike i straha). Ovi pojmovi svakako zahtijevaju jednu dublju i detaljniju analizu, međutim imajući u vidu naš tematski fokus, ovde ćemo se zadržati samo na njihovom nabrajanju.
(TBT, Nedeljnik)