Engleska je službeno ušla u recesiju nakon što je njena ekonomija pretrpjela gubitke više od bilo koje druge veće evropske zemlje tijekom mjera restrikcije koje su uzrokovane Covidom-19. BDP je u drugom tromjesečju pao za 20,4 posto, što je najveći pad otkako je 1955. započeto bilježenje BDP-a.
Podaci pokazuju da je šteta bila široko rasprostranjena te da je samo građevinska industrija zabilježila pad od 35 posto. Usluge, najveći dio ekonomije, srozale su se za 20 posto, dok se industrijska proizvodnja smanjila za 17 posto. Izgradnja je u maju bilježila pomak prema naprijed, dok su se usluge povećale za skromnih 7,7 posto.
Prema podacima, državna potrošnja pala je za 14 posto, dok su poslovna ulaganja pala za 31,4 posto. Potrošačka potrošnja pala je za 23,1 posto. U ugostiteljstvu je zabilježen najveći pad produktivnosti, odnosno pad za 75 posto. Plaće su pale za 1,6 posto, što je prvi pad plaća od 2015. godine, a najveći još od 2008. godine.
“Dugo vrijeme zatvaranja zbog Covida-19 u drugom tromjesečju, do kojeg je došlo zbog spore reakcije vlade na virus koji se pojavio u martu, što je praćeno neuspjehom da se iz bolnica spriječi širenje virusa, ono je što se nalazi u samome korijenu lošeg stanja ekonomije”, napisao je u izvješću Samuel Tombs, glavni ekonomist iz Velike Britanije pri Pantheon Macroeconomicsu, što je prenio Bloomberg.
Banka Engleske priopćila je da je tržište rada ključna tačka zabrinutosti, dok se u isto vrijeme, dužnosnici boje skoka nezaposlenosti, do kojeg bi moglo doći kada se u nastavku godine prestane isplaćivati potpora nezaposlenima od strane vlade. Broj zaposlenih na platnim popisima sada se nalazi na 730.000, u usporedbi s martom.
“Rekao sam da su teška vremena pred nama, a današnje brojke potvrđuju da su teška vremena već stigla”, izjavio je kancelar izaslanstva RishiSunak. “Stotine hiljada ljudi već je izgubilo posao, a nažalost u sljedećim mjesecima poslove bi mogli izgubiti i mnogi drugi”.
Milijarde funti već su injektirane u financijski sustav zemlje putem programa kupovine obveznica i programa pozajmljivanja. Cntraln banka također je smanjila svoju ključnu kamatnu stopu na gotovo 0 posto, upozoravajući na to da, što će dulje vremena trebati za oporavak, to će ”ekonomski ožiljak” biti veći.
(TBT, Mediji)
